Parlamentarni izbori u Avganistanu: nije došlo do iznenađenja
Parlamentarni izbori u Avganistanu su održani 18. septembra bez ikakvih iznenađenja. Izbori su održani, jer nije postignut dolazak birača ispod minimalno potrebnog broja. Talibani su podsetili na svoje postojanje eksplozijama i gađanjima, između ostalog i sedišta NATO-a u Kabulu.
Avganistanci su glasali uprkos nasilju. Talibani su izjavili o najmanje 150 oružanih napada na dan izbora, zvanične vlasti - o nekoliko desetina diverzija i više od 50 poginulih i ranjenih.
Da li će se parlament promeniti kvalitativno? To će postati jasno tek u decembru. Da li su Avganistanci iskoristili šansu da samostalno odrede pravac razvoja zemlje? Govori nam predsednik posmatračkog saveta ruskog Instituta demografije, migracije i regionalnog razvoja Jurij Krupni.
Danas oni, koji devet godina vode vojnu operaciju, moraju da oforme njen rezultat - zaključe sporazume s parlamentom i rukovodstvom o dugoročnom prisustvu vojnih baza SAD i NATO-a u Avganistanu. Zato spoljne snage teže da parlament bude oformljen. Mislim da će nacionalno-patriotske snage Avganistana pobediti u novom parlamentu, te će rezultati izbora biti neočekivani sa gledišta učvršćenja njegovog suvereniteta.
S tim gledištem je spreman da diskutuje ekspert IMEMO RAN Vladimir Sotnikov.
Moguća je i konsolidacija društva ako budu spojene sve političke snage. U situaciji pojačanja terorističke aktivnosti prisustvo svih političkih snaga u parlamentu dosta je sumnjivo. Sama situacija ne doprinosi tome da se govori o izborima kao o zdravom i pravom iznošenju volje birača.
Danas u avganistanskom parlamentu otprilike polovina mesta pripada mudžahedinima i religioznim delatnicima. 20 odsto su intelektualci, demokrati i prozapadni liberali. Isto toliko imaju i nezavisni poslanici. U njemu su zastupljeni bivši komunisti, tehnokrati i članovi pokreta Taliban. Uzimajući u obzir tu tradiciju hoće li novi parlament postati realna politička snaga? Govori nam ekspert Instituta orijentalistike RAN Vladimir Ahmedov.
Hoće, ako parlament stekne određena punomoćja. Pre svega, sa gledišta formiranja budžeta, kontrole finansijskih tokova. Potrebno je da bi parlament proradio punom parom. Onda će narod poverovati da on realno može da bira one koji zastupaju njegove interese, a ne interese nekih posebnih političkih, etničkih, klanovskih grupacija koje se bore za uticaj i brane pre svega svoje interese, a ne opštedržavne.
Oni, koji se nisu uplašili da će postati meta terorista, glasali su protekle subote upravo za takav parlament u nadi na stabilnost u društvu i dobrobit u kući.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ukrajina nije spremna da postane deo EU zbog veličanja nacističkih saradnika, izjavio je Karol Navrocki...
Ostale novosti iz rubrike »















