Sporno čije su žrtve u filmu Ničija zemlja

Savez logoraša Republike Srpske optužio je oskarovca Danisa Tanovića da je u filmu "Ničija zemlja" iskoristio snimak srpskih leševa i prikazao ga kao stradanje Bošnjaka, zbog čega će, najavljuju, uputiti zahtjev Američkoj filmskoj akademiji da se Tanoviću "poništi i oduzme" "Oskar".

"Radi se o kadrovima koje su snimili posmatrači UNPROFOR-a i UNHCR-a u selu Kravica 1992. godine, kada je došlo do progona srpskog stanovništva iz Goražda u pravcu Rogatice, gdje je samo u jednom autobusu poginulo 30 i ranjeno 120 Srba. U filmu Tanović srpske žrtve predstavlja kao bošnjačke što, nažalost, pokazuje činjenicu koliko je bošnjačka strana spremna da sve učini kako bi pokazali da su oni žrtve", tvrdi Branislav Dukić, predsjednik Saveza logoraša RS.

Nije mu jasno "kako je Tanović, koji slovi za velikog režisera, sebi dozvolio da iskoristi snimak na kojem je njegov narod počinio zločin".

"Ako se takvim stvarima služi neka mu je na čast, ali ipak je pravda izašla na vidjelo i mislim da treba da se stidi takvih stvari. Porodice ubijenih nisu nimalo iznenađene ovakvim činom, ali ne mogu da podnesu da se tako nešto prikazuje u svijetu kao djelo Srba", kaže Dukić.

Prema njegovim riječima "istina je otkrivena kada je Regionalno udruženje logoraša Višegrad prikupljalo materijal za dokumentarni film 'Na Drini grobnica', pa su uočili da je Tanović iskoristio kadrove snimljene poslije stradanja Srba u selu Kravica".

"Film je antiratni i pacifistički"

Režiser Danis Tanović, čiji je film "Ničija zemlja" nagrađen 2002. godine "Oskarom" za najbolji strani film, na optužbe Saveza logoraša RS kaže da nema pojma o čemu se radi, te da je sporni snimak dobio sa Televizije Sarajevo.

Na pitanje da li je neko istraživao o kakvim se kadrovima radi odgovorio je: "To je završena priča, ne znam šta da više komentarišem".

Dino Mustafić, direktor MESS-a, smatra da se u filmu "Ničija zemlja" radi o civilnim žrtvama, a da nigdje niti jednim kadrom nije sugerisano koje su nacionalnosti te žrtve.

"Mislim da se ovdje radi o zamjeni teza, jer to je jedan duboko antiratni i pacifistički film. Ne vidim razlog zbog kojeg neko danas pokušava tom filmu davati određene političke konotacije kada se zna da je osnovna redateljska, scenaristička ideja tog filma, duboko sadržana u antiratnoj priči", ističe Mustafić.

On priču o zahtjevu za oduzimanje "Oskara" komentariše da Savez logoraša RS treba da se bavi svojim poslom, odnosno sudbinama žrtava rata, a ne da na ovaj način prikuplja "dnevno-političke poene i na taj način gubi kredibilitet".

 "Meni je to sve glupost na glupost", kazao je Tanović na najave Saveza logoraša RS da mu se oduzme prestižna filmska nagrada.

Sporni kadrovi

U filmu "Ničija zemlja" sporni kadrovi korišteni su u sceni u kojoj se prikazuje prilog jedne strane televizije.

Spiker najavljuje prilog riječima: "Pogledajmo sada istorijat učešća UN-a u sukobu u Bosni", dok se u prilogu navodi:

"Paravojne snage bosanskih Srba uz veliku pomoć JNA žestoko su napale bosanske gradove koje su branili naoružani civili i ostaci policije koji su ostali lojalni bosanskoj vladi. Srbi su snažno napali civilne ciljeve šireći strah i teror, stvarajući novi termin 'etničko čišćenje'. Kada je srpska artiljerija masakrirala ljude koji su čekali u redu za hljeb svjetska zajednica je konačno odlučila da preduzme nešto. Savjet bezbjednosti UN-a je poslao u Bosnu 9.000 vojnika koji su imali podršku američke 6. flote. U trenutku kada je cijeli svijet očekivao vojnu akciju francuski predsjednik Fransoa Miteran je došao u već opkoljeni grad Sarajevo. Bosanci su ga dočekali kao spasioca, ali on je imao druge planove. Poslije sastanka sa Karadžićem on je otvorio sarajevski aerodrom i tada je počela velika humanitarna akcija".

U ovom dijelu priloga počinju sporni kadrovi, a titl koji ih prati glasi: "Vojnici UN-a su imali zadatak da štite i prate UNHCR konvoje sa hranom i lijekovima i nisu imali pravo da se miješaju u konflikt. Bosancima je i dalje uskraćeno pravo na odbranu zbog sankcija na nabavku oružja. Rat se nastavlja bez znakova primirja".

Režiser Mladen Đukić kaže da mu se nimalo ne sviđa ideja da se snimci srpskih žrtava koriste u takvom kontekstu.

"To se nije nikako smjelo desiti, ali nije u pitanju greška režisera, provjera korištenih materijala je posao pravnika koji rade na filmu i eventualno producenata", objašnjava Đukić.

Sasvim je, kaže, siguran da je Tanović znao da su u pitanju Srbi ne bi ove kadrove stavio u taj kontekst.