U Kurskoj bici naciste nisu spasili ni „tigrovi“, ni „panteri“
23. avgust je Dan ratne slave Rusije. Tog dana 1943. godine pobedom Crvene armije nad fašističkim okupatorima završena je pedesetodnevna Kurska bitka. Vest o ovom velikom događaju ojačala je nadu u oslobođenje naroda zemalja okupiranih od strane nacista. Proširujući fornt pokreta Otpora u Francuskoj, Belgiji, Holandiji, Danskoj, Noreškoj, ojačala je antifašistička borba, kao i u samoj Nemačkoj, pa i u drugim zemljama fašističkog bloka. Blistava pobeda ruskog oružja uticala je na lidere SAD i Velike Britanije koji su rešili da tešnje sarađuju sa SSSR u antihitlerovskoj koaliciji.
Ofanzivna operacija Citadela koju je planirala fašistička komanda kod Kurska pretrpela je neuspeh. Sovjetske trupe su u toku teških borbi razbile 30 divizija osvajača. Ukupni gubici nemačkih armija grupe Centar izneli su preko pola miliona vojnika i oficira. Kurska bitka je postala prekretnica Drugog svetskog rata, pošto je to bio neuspeh poslednjeg velikog napada fašista, smatra istoričar Aleksej Isajev.
Nemačka armija izgubila je stratešku inicijativu do samog kraja rata. Nemci više nisu bili u stanju da izvode velike ofanzive i da nanose poraze saveznicma iz antihitlerovske koalicije, mogli su samo da reaguju na dejstva saveznika – desant u Normandiji i ofanizvu Crvene armije. U suštini, gubitak strateške inicijative već je značio konačni krah Trećeg rajha.
Za SSSR Kurska bitka bila je još važna u tom pogledu što je prvi put posle neuspešne letnje kampanje 41. i 42. godine Crvena armija uspela da dobije bitku leti. Bio je razvejan mit o tome da Ruski, kao što se desilo u Staljingradskoj bici, pobeđuju samo zimi, nastavlja Aleksej Isajev.
Crvena armija je kao prvo pobedila u odbrambenoj bici. A kao drugo, započela je dugu i uspešnu ofanzivu koja je dovela do toga da Nemci izgube ukrajinsku levu obalu i do uspešnog forsiranja reke Dnjepar. Otac nemačkih tenkovskih trupa Guderian priznavao je da je za njih Kurska bitka bila krah ofanzivne moći. To se danas potvrđuje činjenicama i statistikom. Vidi se da je posle Kurske bitke količina gotove oklopne tehnike u nemačkoj armiji naglo oapla, što je postalo uzrok povlačenja.
Nekoliko meseci posle okončanja Kurske bitke održana je Teheranska konferencija, na kojoj su se prvi put susreli lideri SSSR, SAD, Velike Britanije. U Teheranu je bila doneta odluka o otvaranju drugog fronta u Evropi u maju 1944. godine. Ocenjujući rezultate bitke kod Kurska, britanske premijer Vinston Čerčil je isticao da je ona označila krah nemačke armije na Istočnom frontu.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- istorija
- rat
- godišnjica
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















