Potpisati se za ruski
CIK Letonije započela je sakupljanje potpisa za sprovođenje referenduma o tome da se ruskom jeziku da status državnog. Njime govori preko 40% stanovništva republike. Kako bi se u Ustav upisao drugi zvanični jezik potrebno je najmanje 154 hiljade potpisa – to je 10% stanovništva.
Ovo je još jedan pokušaj da se ruski jezik zaštito od nedemokratske jezičke politike zvaničnih vlasti Letonije. Pobeda na referendumu biće ozbiljan izazov kako političkoj eliti zemlje, tako i čitavoj međunarodnoj javnosti, ubeđen je pravobranilac. Akcija Za maternji jezik startovala je u martu. U korist davanja ruskom jeziku statusa zvaničnog bilo je sakupljeno preko 12000 notarijalno overenih potpisa. Posle njihove provere CIK republike odobrila je održavanje druge etape sakupljanja potpisa u podršku promeni Ustava.
Ruskofonsko stanovništvo strada od diskriminacije. Institutcija građana bez državljanstva i beskrajne inicijative letonskih vlasti na zatvaranju ruskih škola i univerziteta oštećuju prava skoro polovine građana zemlje, govori za Glas Rusije rukovodilac Centra za pravnu pomoć sunarodnicima Moskva-Rusi Mihail Jofe.
Na zakonodavnom nivou vlasti od 1991. uvode samo jedan jezik – letonski, pri tome smatrajući da ruskofonsko stanovništvo nije starosedelačko. Mada se 99% njih rodio u Letoniji ili proživeo veći deo života. Zato će obnova istorijske pravde biti pobeda nad diskriminacijom. Vlasti će biti primorane da uvedu odgovarajuće popravke i ozakone status ruskog jezika. To će biti velika istorijska, politička i pravna pobeda.
Sada je otvoreno oko 40 punktova za sakupljanje potpisa. To je četiri puta manje nego za vreme izbora u Parlament. Pravobranioci su uvereni da vlada svesno postavlja barijere. Ali, bez obzira na to, sada se pojavila realna šansa da se promeni situacija. Treba samo doći i potpisati se. Ako za mesec dana pođe za rukom da se sakupi neophodan broj potpisa, život ruskofonskih građana republike izmeniće se kardinalno, ubeđen je jedan od lidera udruženja Maternji jezik Aleksandar Gaponjenko.
U društvu sazreva nezadovoljstvo politikom etničke diskriminacije koju sprovodi aktualna vladajuća elita Letonije. Zato ljudi daju svoje glasove za održavanje referenduma. To će značiti ozbiljne promene u rasporedu političkih snaga Letonije. Prvi put će biti fiksirano da veliki broj ljudi nije saglasan sa statusom ruskog jezika u republici.
U datoj etapi inicijativu treba da podrži najmanje 10% stanovništva, zatim će nacrt biti predat na razmatranje parlamentu. Ako parlament ne podrži nacrt zakona, pitanje o statusu ruskog jezika će se rešavati referendumom. Kako bi se promenio Ustav potrebno je 50% glasova birača – to je nešto više od 800 hiljada.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: SXC.hu/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Letonija
- jezik
- stanovništvo
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















