Srbi masovno žele da postanu Rusi
Rusija će se zalagati za prava Srba, posebno onih koji žive na Kosovu, koristeći sve mogućnosti međunarodnog prava i ruskih zakona, izjavio je šef MIP-a Rusije Sergej Lavrov povodom velikog broja dobijenih zahteva Srba da im se dodeli rusko državljanstvo.
Razlog za ovaj protestni korak koji poprima sve veće dimenzije su obespravljenost i represije od strane Prištine u odnosu na srbsko stanovništvo Kosova. Već 22 hiljade ljudi se obratilo ambasadi Rusije u Beogradu. Sasvim nedavno je došlo do sukoba Srba i kosovskih specijalnih jedinica na administrativnoj granici sa centralnom Srbijom koji su naglo pogoršali odnose Prištine i Beograda i inspirisali NATO da ponovo govori o rešavanju problema silom. Ipak vlasti Kosova ne samo da ne preduzimaju ništa da se srbska nacionalna manjina izjednači u pravima sa Albancima, već nastavljaju sa represijama.
Sergej Lavrov je obećao da će ruska strana pažljivo da donese odluku u vezi zahteva za državljanstvo.
“Sa pravne tačke gledišta Rusija ima zakon koji se odnosi na zahteve stranih državljana za dobijanje ruskog državljanstva. U ovom slučaju to su državljani Srbije. U političkom smislu nama su isuviše dobro jasni motivi koji su naterali kosovske Srbe da se obrate sa takvim zahtevom. Oni su u očajnom stanju, osećaju bezizlaznost u uslovima kada ih, uprkos rezoluciji 1244 SB UN, primoravaju da se podčine diktatu Prištine. Žele čak i da im oduzmu pravo na lokalnu samoupravu. Žalosno je to da se sve dešava ne samo uz popuštanje, već i uz direktnu podršku NATO snaga na Kosovu i misije EU za takozvanu vladavinu zakona. Ovi međunarodni faktori krše statusno neutralni mandat koji imaju. Mi ćemo se i dalje oštro tome protiviti”.
Šef MIP-a Rusije je naglasio da niko ne sme da odlučuje za sudbinu celih naroda i da će Rusija nastaviti da se zalaže za prava Srba.
“Reći ću da sve poslednje godine aktivno pomažemo kosovskim Srbima u humanitarnom planu i sa tačke gledišta očuvanja njihove kulture, samosvojnosti, tradicije. Preko UNESKO-a smo pripremili i ostvarujemo projekat obnavljanja razrušenih srbskih svetinja na Kosovu. Taj rad će se nastaviti”.
Sami kosovski Srbi više ne polažu nade u Beograd, koji se pridržava kursa članstva u EU. Svoje poslednje nade Srbi povezuju sa Rusijom, naglašavajući da ne planiraju seobe. Oni žele državljanstvo kao garanciju toga da će biti bezbedni i zaštićeni.
Docent katedre za istoriju slovenskih i balkanskih zemalja Sankt-Peterburškog univerziteta Vladimir Vasilik je sledećeg mišljenja:
“Vlasti Rusije moraju biti još više angažovane, dosledne i principijelne u zaštiti interesa Srba, sa kojima smo, pre svega, iste vere. Drugo, bliski su nam po krvi i jeziku. I treće, to su naši prijatelji, sa kojima se Rusija više puta rame uz rame borila protiv zajedničkih neprijatelja. Bio bi greh da se kvari staro prijateljstvo i kidaju stare veze”.
Ovih dana u Kosovskoj Mitrovici je održana masovna akcija protesta protiv ubistava Srba za koje niko ne odgovara. Organizatori i učesnici obećavaju da će nastaviti demonstracije. Stručnjaci smatraju da će broj kosovskih Srba koji traže rusko državljanstvo biti sve veći. Teoretski zahtev za državljanstvo može podneti oko 200 hiljada ljudi: srbski živalj na Kosovu i Metohiji sada iznosi oko 10% dvomilionske nepriznate od strane Beograda republike.
- Izvor
- Golos Rossii, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Srbija
- Kosovo
- stanovništvo
- prava
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















