Moskvi dali četvorku
Moskva je zauzela 4. mesto po čistoći vazduha svetskih megapolisa. Prema podacima Mosekomonitoringa, ruska prestonica je ispred Kijeva, Londona, Njujorka i Hongkonga. Ali zaostaje iza Štokholma, Pariza i Praga. U toku istraživanja stručnjaci su ocenili nivo koncentracije zagađivača u atomosferi velikih gradova – oksida ugljenika, dioksida azota i sumopra, ozona i malih tvrdih čestica.
Industrijska preduzeća i energetski kompleks ne pogoršavaju osetno moskovski vazduh. Uglavnom je izvor zagađenja saobraćaj. Na njega otpada 90% čitavog zagađenja. Pri tome, ako fabrike imaju sanitarno-zaštitnu zonu, automobliski saobraćaj nema nikakva ograničenja u tom pogledu – štetne supstance dospevaju na teritorije uz autostrade, u dvorišta stambenih zgrada i periferiju parkova. Nažalost, broj kola u Moskvi iz godine u godinu raste, zato treba tražiti inovacione puteve za rešenje ovog problema, smatra specijalista Naučno-istraživačkog instituta za ekologiju grada Jelena Korneva.
Meni se čini da su najsperspektivnije u tom pogledu urbanističke ideje koje predlažu da se grad gradi tako da dvorišta pomoću prvih ešalona gradnje budu oslobođena od zagađenja automobilskog saobraćaja. Takođe treba povećati ekološku čistoću goriva i motora.
Između ostalog, nivo glavne komponente automobilskih izduvnih gasova – oksida ugljovodonika – u Moskvi i drugim velikim gradovima sveta svake godine se smanjuje, ističu ekolozi. To je vezano s prelaskom na norme Evro-2 i Evro-3. U Moskvi i Pragu prosečne godišnje koncentracije oksida ugljenika u poslednjih 6 godina su se prepolovile, u Londonu su se smanjile za 1,8 puta, Honkongu za jedan i po put.
Moskva ne zaostaje za trojicom lidera po pokazateljima sumpor-dioksida u atmosferi,a pobednika kao što je Pariz čak pretiče. Sadržaj ovog zagađivača u prestoničkom vazduhu se nalazi na vrlo niskom nivou, govori Jelena Korneva.
Po mišljenju stručnjaka, u Moskvi čestice prašine smetaju da se diše punim plućima. One se nagomilavaju u vazduhu zbog lošeg kvaliteta asfalta. Automobili svojim gumama, a pešaci nogama podižu prašinu u vazduh, bitno narušavajući njegovu čistoću. U tom smislu, smatraju ekolozi, treba pogledati iskustvo drugih evropskih prestonica, gde je kvalitet puteva viši nego u Rusiji.
Ima i čisto prirodnih faktora koji ne daju Moskvi da postane najbolji grad na Zemlji. Njen reljef su uzvišenja severne i južne periferije i kotlina centralnog dela zatvorena među njima. U takvim uslovima štetne supstance se razilaze sporije nego u gradovima sa ravnim reljefom. Radi poređenja, lider čistoće, Stokholm, stoji na ostrvima i dobro se provetrava.
Ekologiju ruske prestonice može da poboljša uvođenje gorivnih standarda Evro-4 i Evro-5, rasterećenje magistrala, maksimalno krišćenje železnicei rečne flote. Postoji čak sasvim fantastičan projekat – kretanje na dirižablima. Stanovnicima velikih gradova ekolozi preporučuju da češće odlaze u prirodu kako bi provetrili pluća, a u stanovima da postave jonizatore radi obogaćenja svog organizma kiseonikom.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Moskva
- ekologija
- istraživanje
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















