Eksperti Svetskog ekonomskog foruma nazvali globalne pretnje za narednu deceniju
Globalni rizici u najbližoj deceniji će dovesti svet na prag antiutopije. Do takvog zaključka su došli eksperti Svetskog ekonomskog foruma u izveštaju pripremljenom za Međunarodni ekonomski forum koji će se održati u švajcarskom Davosu krajem januara. Autori rejtinga „Globalni rizici 2012.godine“ su anketirali eksperte iz raznih zemalja. Glavni nazvani rizici su masovni protesti, deficit vode i hrane, nezaposlenost i „tamna strana“ interneta.
Svetski ekonomski forum sedmi put anketira skoro 500 vodećih biznismena, menadžera, najuticajnijih državnih službenika, naučnika i političara. Zamolili su ih da ocene 50 globalnih rizika u pet kategorija: ekonomskoj, socijalnoj, geopolitičkoj, tehnološkoj i ekološkoj. Bodovanje je od jedan („praktično nemoguće“) do pet („stopostotna verovatnoća“).
Teško je nazvati ovaj rejting senzacijom – događaji prošle godine su ostavili vidljive tragove na eksperte. Osnovni rizici su socijalne nejednakosti i hronični budžetski disbalans. Ovde odmah pada na pamet „arapsko proleće“, pokret „Okupiraj Uol strit“, dužnička kriza u Evropi i budžetska u SAD. Učesnici ankete su otkrili paradoks – protesti i promene vlasti se dešavaju zemljama u razvoju i blagostanju, a učesnici ne moraju da budu najsiromašniji ljudi. Komentar politikologa Pavla Svjatenkova:
„Većina tih pretnji se može ujediniti i povezati tu jednu pretnju sa temom globalizacije. Zato je očigledno da je svet sve više vezan u prostoru nego je bio pre sto godina. U svetu se pojavljuju klase i socijalne grupe koje nisu vezane za konkretne države, već sa tehnologijama, biznisom i određenim nivoom sloboda i blagostanja. Većina država zaostaje za standardima koje nameće globalna elita, one ne mogu da pruže svojim narodima ono što ljudi traže pod uticajem reklame i propagande.“
Takođe u spiskove potencijalnih globalnih pretnji je ušao rizik deficita vode, namirnica. Nije ostao bez pažnje i internet. Rečeno je da je njegov uticaj u porastu, ali da ima i mnogo opasnosti u mreži. Pre svega to je terorizam, kriminal i kiber ratovi. Preko interneta mogu biti napadnuti važni strateški objekti – od nuklearki do komunalnih sistema.
Pa ipak glavni rizici su u društvu: niska primanja većine stanovištva, nezaposlenost. Penzioneri se boje za svoje penzije, a mladi gube mogućnosti obrazovanja zbog njegovog prevelikog koštanja, ili ne vide perspektive. Stručnjak Visoke škole ekonomije Sergej Smirnov obraća pažnju i na druge probleme.
„Nastavak deljenja stanovništva po nivou prihoda, rast agresije u siromašnim zemljama koje po pravilu nisu hrišćanske – to su globalni problemi koji se moraju uzeti u obzir. Ti problemi se moraju rešavati u zavisnosti od situacije. Nisam siguran u efikasnost nekakvih globalnih modela, koji se mogu primeniti u svim životnim situacijama.“
Eksperti prognoziraju da će vlasti zemalja morati da se operativnije privikavaju tehnološkim, socijalnim i, uopšte, globalnim promenama. Glavno je ne ići u krajnosti, kao što su izolacionizam i nacionalizam.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















