Početna stranica > Novosti

Evropski jezici u konfliktu

Evropski jezici u konfliktu
23.02.2012. god.

Od 1. aprila u Evropskoj uniji počinju da važe novi propisi o Građanskoj inicijativi. Zahvaljujući njemu nacionalne manjine, nosioci nedržavnih jezika moći će da im pridaju zvaničan status. Kao jedan od prvih ovu proceduru će moći da obavi ruski jezik u Letoniji, izjavila je predstavnica ove zemlje u Evropskom parlamentu Tatjana Ždanok.

Trenutno u EU ima 23 zvanična jezika. Regionalnima se smatraju jezici koje koristi deo stanovnika države, ali koji nisu dijalekti zvaničnog jezika. Ruski jezik u Letoniji nema čak ni takav status. Međutim, on nije jedini takav u Evropi. U Evropskom parlamentu je nastala čitava grupa poslanika koji brane pravo nacionalnih manjina na upotrebu maternjeg jezika, oni se nazivaju grupom regionalista, rekla je za „Glas Rusije“ poslanik Evropskog parlamenta Tatjana Ždanok.

Većina poslanika predstavlja i brani ne samo kulturnu autonomiju svojih naroda, kao što to činim ja predstavljajući zajednicu kojoj je ruski jezik maternji u Letoniji, već imaju i viši status. Katalonija, Vels i Škotska imaju svoje parlamente i autonomni su. Ipak, njihovi jezici nemaju isti status kao državni jezici Evropske unije. Ovo protivreči principima ravnopravnosti. 

Katalonski jezik je priznat u Evropi. Njim govori 7 miliona stanovnika u Španiji i Francuskoj. On ima regionalni status. Ista je situacija s galskim i baskijskim jezikom u Španiji, valijskim i galicijskim u Velikoj Britaniji.

Ruski jezik može da pretenduje, bar na isti takav status, objašnjava stručnjak Jekaterina Šibajeva.

Ruski jezik je jedan od onih jezika koji spadaju u zvanične jezike Organizacije Ujedinjenih Nacija. Međutim, ne radi se samo o tome. Njim govori najmanje trećina stanovnika Letonije i Estonije. Pritom stariji ljudi koji govore ruski zbog godina nedovoljno dobro vladaju državnim jezicima. Njima je vrlo važno da za opštenje s evropskim instancama mogu da koriste svoj maternji ruski jezik. 

Na prošlom referendumu su se građani Letonije izjasnili protiv toga da ruski jezik dobije status drugog državnog. Jekterina Šiajeva je uverena da će se odnos prema Rusima sa vremenom promeniti.

Letonija je jedna od zemalja koje predstavljaju klasičan primer bilingvizma,  jer osim toga što je za 40% stanovnika ruski jezik maternji, ovaj jezik razume i govori oko 80% stanovništva Letonije. 

Referendum je uspeo da skrene međunarodnu pažnju na međunacionalne odnose u Letoniji – toliki broj stranih novinara ovde nije viđen za poslednjih 20 godina. Ovo nam omogućava da se nadamo da borba za ruski jezik u ovoj zemlji još nije završena, da s početkom stupanja na snagu zakona o građanskoj inicijativi ona može da se obnovi s novom snagom. Istina, za to će biti potrebno da se obezbedi jedan milion građana Starog sveta.



  • Izvor
  • Golos Rossii, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...


Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....

Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...


Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....

Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...



Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA