Vladine institucije najveći dužnici za struju

Osim što su potraživanja izuzetno visoka, Glavna služba za reviziju javnog sektora RS-a je upozorila da posmatrani četvorogodišnji period karakteriše i povećanje potraživanja od kupaca i njegova veoma nepovoljna struktura.
Naime, oko polovine potraživanja starije je od godinu dana, a značajan dio datira od prije pet i više godina.
Revizija je upozorila da visina i nepovoljna struktura potraživanja imaju značajan uticaj na finansijsku poziciju i finansijski rezultat „Elektroprivrede RS“ i njenih distributivnih preduzeća.
Skoro jedna petina potrošača, njih oko 85.000, predstavlja na neki način neuredne potrošače koji na vrijeme ne izmiruju svoje obaveze (dug veći od 300 KM), ali su najveća dugovanja ipak skoncentrirana kod izuzetno malog broja potrošača.
Njih nešto preko 600 (oko 100 fizičkih i 500 pravnih osoba – aktivnih potrošača) duguju „Elektroprivredi RS-a“, odnosno pripadajućim distributivnim preduzećima po 20.000 ili više KM, a njihov ukupan dug iznosi oko 84 miliona KM, tj. oko jedne četvrtine ukupnih dugovanja.
Takođe, veliki broj značajnih dužnika su javne institucije koje se finansiraju iz Budžeta RS, kao i budžeta lokalnih jedinica i fondova, komunalna te druga preduzeća u većinskom javnom vlasništvu.
„Nagomilana potraživanja od kupaca iz javnog sektora u narednom periodu mogu dodatno opteretiti funkcionisanje Budžeta, fondova ili finansijski položaj javnih preduzeća i ustanova uključujući i samu 'Elektroprivredu RS'“, upozorila je Glavna služba za reviziju javnog sektora u RS.
Brojni su propusti u radu „Eelktroprivrede RS“ u proteklih nekoliko godina.
Iako su neki potrošači odjavljeni, njihova dugovanja se još uvijek vode u poslovnim knjigama distributivnih preduzeća. Zaključno sa 2010. godinom preko 140 miliona KM se odnosi na potraživanja od kupaca koji su odjavljeni i kao takvi više ne koriste električnu energiju.
Da su potraživanja od kupaca ozbiljan problem dovoljno govori podatak da ima distributivnih preduzeća čija su potraživanja veća od njihovog godišnjeg prihoda, kao što je slučaj s banjalučkom „Elektrokrajinom“. Ovaj odnos je opterećavajući i kod drugih distributivnih preduzeća, ali ne u tolikoj mjeri kao kod tog banjalučkog preduzeća, koje je do prije godinu dana vodio sadašnji ministar industrije, enrgetike i rudarstva RS Željko Kovačević. „Elektrokrajina“ ima ubjedljivo najlošije rezultate rada i brojne neregularsnosti.
Naime, podaci „Elektroprivrede RS“ pokazuju da se preko 50 miliona KM potraživanja odnosi na potraživanja od preduzeća nad kojima je otvoren stečajni postupak i imaju i karakter rizičnih potraživanja, imajući u vidu primjer „Elektrokrajine“.
Kada je ovo preduzeća u pitanju, u stečajnom postupku prijavljena potraživanja zaključno s 2009. godinom iznose 26.754.302 KM, od čega su priznata potraživanja 10.053.465 KM, dok su naplaćena 2.490.819 KM, odnosno nešto ispod 10 posto prijavljenih potraživanja.
Međutim, distributivna preduzeća nisu imala aktivnu ulogu u pokretanju stečajnih postupaka.
Zanimljiv je i odnos distrubutivnih preduzeća prema onima koji duguju za isporučenu struju.
Radna jednica Doboj, primjera radi, ima 50 potrošača iz kategorije domaćinstva koji su dužni preko 1.000 KM, dok isto preduzeće u Prijedor ima njih 3.676.
Ako granicu duga povećamo s 1.000 KM na iznos od 5.000 KM taj broj se kod dobojskog preduzeća značajno smanjuje i svodi na šest potrošača, dok je kod Radne jednice Prijedor dosta drugačiji odnos i dalje ima veliki broj dužnika, njih 1.218.
Radna jednica Doboj ima samo jednog potrošača sa dugom većim od 10.000 KM, dok prijedorsko preduzeće ima čak 301 takvog potrošača.
Ni reprogrami, koje su davala distribitivna preduzeća, nisu urodili plodom kada je u pitanju naplata duga od onih koji nisu uplatili veće iznose.
U periodu 2006 - 2010. godine bile su prisutnije naplate sudskim putem nego u ranijem periodu i podneseno je preko 10.000 tužbi nadležnim sudskim organima, ali je naplata izvršena samo u 500 slučajeva.
Za najveće dužnike najčešće nije korišten mehanizam isključenja s mreže, ukazala je Glavna služba za reviziju javnog sektora RS-a.