Državljani Republike Srbske i FBiH koji imaju zemlju a neće da je obrađuju uskoro će biti novčano kažnjavani ili će svoje parcele morati da ustupe onima koji su spremni da zasuču rukave i pozabave se zemljoradnjom ili voćarstvom, piše "Press".
U Federaciji BiH, naime, već imaju zakon koji predviđa kazne za neradnike, dok je u Srbskoj, kako je potvrđeno u resornom ministarstvu, u toku izrada strategije za to da se spriječi držanje neiskorišćene i neobrađene zemlje!
Prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu FBiH, kazna za zemljoposjednike koji zemlju ne koriste za poljoprivrednu proizvodnju iznosi i do 10.000 KM, a slična kazna bi mogla da bude i za „neposlušne" u RS. Istovremeno, procjene govore da u BiH ima više od pola miliona hektara neobrađenih parcela, podsjeća "Press".
Zbog rapidnog smanjenja obradivih površina i povećanja spoljnotrgovinskog deficita, entitetske vlasti su odlučile da izlaz iz poljoprivredno-ekonomskog kolapsa potraže u sankcionisanju onih koji resurse za proizvodnju hrane drže pod korovom!
Podsjećanja radi, u Republiku Srbsku i FBiH je lane uvezeno 220 miliona maraka voća i povrća, dok smo izvezli tek 95 miliona maraka. U istom periodu smo uvezli čak 440 miliona maraka žitarica, dok smo na strana tržišta plasirali jedva 50 miliona maraka. Da se situacija konstantno pogoršava, svjedoče podaci da je lane izvoz žitarica smanjen za 25, dok je uvoz povećan za čak 40 odsto u odnosu na 2010. godinu!
S druge strane, površina obrađenog zemljišta u Republici Srbskoj i FBiH u stalnom je padu! Primjera radi, 2005. godine u Republici Srbskoj i FBiH je bilo 719.000, a 2009. 692.000 hektara obrađenog zemljišta. Prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srbske, u istom periodu je tokom proletnjih i jesenjih sjetvi zasijano 34.000 hektara manje oraničnih površina. Najveću propast doživjela su žitna polja, koja su 2005. godine bila zasijana na 126.000, a 2009. na 105.000 hektara!
Član skupštinskog Odbora za poljoprivredu Nenad Kesić kaže da svi koji ne obrađuju poljoprivredne površine moraju biti oporezovani.
- To će ih natjerati da se late posla ili da zemlju izdaju ili prodaju. Naime, prirodni resursi moraju biti u funkciji onoga za što su namijenjeni, što znači da zemlja mora da se obrađuje. Što prije moramo donijeti zakon koji će stimulisati ne samo obradu, nego i primjenu visokih tehnologija na zemljištu, te analizu rezultata obrađivanja parcela. S druge strane, neophodno je primjenjivati destimulativne mjere na one koji zemlju drže neiskorišćenom - naglašava Kesić.
