Hod po oštrici noža
Konstatacija ozbiljnosti sitaucije nije najvažnija u izjavama koje dolaze iz Brisela. Na kraju krajeva, teško je očekivati porast zaposlenosti u jeku krize koju prati realizacija mera stroge budžetske štednje. Nije slučajno maksimalni nivo nezaposlenosti zabeležen u problematičnim državama EU. U Španiji on je premašio 24%, u Grčkoj 22%, u Portugaliji više od 15%.
Mnogo važnijim čine se reči koje je izrekla još jedna predstavnica Evropske komisije – Emer Trejnor. Ona je pozvala evropske zemlje da stvore dinamičnije tržište rada i da podrže otvaranje većeg broja radnih mesta u Evropi. A to nije ništa drugo do konstatacija neuspeha jednostrane antirkizne politike EU sa njenim zatezanjem kaiševa, i istovremeno gest odobravanja u stranu novog predsednika Francuske Fransoe Olanda kao glavnog kritičara sličnih mera. Upravo francuski lider predstavio je u maju evropskim liderima program prelaska sa jednostrane budžetske štednje ka politici stimulisanja ekonomskog napretka putem većeg investiranja u ekonomiju. Federalni kancelar Angela Merkel hitno je okarakterisala dati predlog kao pokušaj da se osigura „rast na kredit“. Ipak niz lidera EU i pojedinih zemalja već su izrazili suzdržanu podršku francuskom modelu. Istina, i njima je za sada teško da konkretno objasne kako upravo treba da se u praksi spoji osiguranje strogih normativa budžeta u okviru već usaglašenog Budžetskog pakta EU i rastuće investicije u socijalne, infrastrukturne i ostale skupe programe – istakao je u razgovoru za Glas Rusije šef odeljenja za političku integraciju Evropskog instituta RAN Nikolaj Kavešnjikov.
Sa jedne strane, ako zemlja ima deficit budžeta i veliki državni dug, tada državne troškove treba smanjivati. Sa druge strane, kako uče osnove ekonomske teorije, prilikom smanjenja državnih troškova potkopava se budući ekonomski rast, između ostalog i na račun uvećanja nezaposlenosti. Šta da se u toj situaciji želi, izgleda niko u EU ne zna.
Nije slučajno to što je pažnja tržišta danas okrenuta upravo Španiji, koja i ima najviši nivo nezaposlenosti. Osnovni španski indeks fondova već je pao od početka godine za 28%, a cena spoljnih zajmova rpibližava se kritičnom pragu od 7%, iza kojeg su Grčka, Španija, Irska i Portugalija ranije bile primorane da pribegnu međunarodnoj pomoći.
Finansijski kolaps Šapnije u stanju je da stavi krst i na zonu evra, i na finansijsko-ekonomsko blagostanje čitave EU.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















