Rumunskim predsednicima potrebne vakcine od impičmenta
Trajan Besesku koji se nalazio na čelu zemlje od 2004. godine, prvi žuti karton od poslanika parlamenta dobio je još 2007. godine. Ali pre pet godina većina stanvonika zemlje glasala je protiv njegovog udaljenja sa vlasti. Danas Beseskua podržava samo 17% sugrađana.
Sam predsednik ne slaže se sa odlukom parlamentaraca i vidi u njoj intrigu uskog usmerenja, koju postiče Socijal-liberalna alijansa i koja miriše na državni udar. Sa svoje strane poslanici optužuju predsednika za antidržavna dejstva. Po njihovom mišljenju, on je nezakonito uveo 2010. godine mere stroge štednje i ograničio je nezavisnost suda. Poslanici su prišli proceduri impičmenta ozbiljno i u prvom redu smenili glavnog pristalicu predsednika – predsednika Senata Vasilija Blaga. Ali analitičari nisu skloni da ocenjuju dešavanja kao masovnu političku krizu. Po mišljenju eksperta za probleme Istočne Evrope Instituta za slavistiku RAN Petra Iskenderova, sada je u Rumuniji reč o sukobu ilita koje uz sve političke nijanse zauzimaju praktično jednake pozicije povodom unutrašnjeg razvoja zemlje i njenih spoljnopolitičkih prioriteta. U intervjuu za Glas Rusije Petar Iskenderov je istakao.
Ova politika je omogućila Rumuniji da dobije saglasnost međunarodnih donatora za pružanje finansijske pomoći čiji obim, koliko pamtim iznosi 20 milijardi evra. Ipak upravo dato usmerenje izazvalo je mnogo nezadovoljstava. Na taj način ispada da EU faktički provocira smenu vladajućih elita u pojedinim državama. Krug se zavtara – EU, Evropska komisija i MMF moraju da imaju posla sa novim vladama, novim politikama, i sa istim tim teretom nerešenih problema."
I pri predsedniku Beseskuu i pri bilo kom njegovom naseldniku unutrašnja ekonomska situacija u Rumuniji će se i dalje nalaziti u strogoj zavisnosti od preporuka njenih saveznika iz EU i njihove finansijske pomoći. U slučaju smene vladajućih leita neće se promeniti ni položaj Rumunije u sastavu EU, kao njenog nedovoljno razvijenog člana, ubeđen je vodeći ekspert Fonda za istorijsku perspektivu Pavel Cvjatenkov. U intervjuu za našu radiokompaniju on je podvukao:
"U politici u pogledu EU mnogo zavisi od same EU, ali malo zavisi od Rumunije. Grubo govoreći, ako Rumunija hoće da stupi u zonu evra, za to treba da postoji pristanak zemalja zone. U Šengen – treba da postoji pristanak zemalja Šengena, ali teško da će sve to biti dobijeno narednih godina. Zato ma kakvu politiku da sprovodi novi predsednik, ako on bude izabran, najverovatnije to neće previše uticati na evropsku situaicju. Meni se ne čini da Rumunija može nekako jako da promeni svoju evropsku politiku, zato što se ne zna u kom ključu da je promeni."
Što se lične sudbine Trajana Beseskua, po mišljenju eksperta, on više nema resursa da obnovi poverenje stanovništva, i najverovatnije sa predsedničkim madnatom moraće da se oprosti. Nije isključeno da tako zavidna periodničnost iznošenja impičmenta predsedniku Rumunije vremenom će zahtevati, u ime političke stabilnosti, razradu neke zakonodavne vakcije za najviša lica države.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rumunija
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















