Teška godina
Protekla je jedna godina od terorističke akcije Andresa Brejvika. Terorista, koji je ubio 77 osoba čeka sudsku presudu. A evropski političari ponovo puno pričaju o krizi multikulturalizma, samo što realne aktivnosti gotovo potpuno izostaju.
Andres Brejvik sada čeka oglašavanje presude. Tokom sudskog procesa optužba je pokušala da se Brejvik prizna neuravnoteženom osobom. U tom slučaju njemu preti prinudno lečenje, možda i doživotno. Optuženi je insistirao da je psihički zdrav. Nije se pokajao u ubistvu 77 lica. Ukoliko Brejviku bude oglašena presuda kao zdravoj osobi, maksimalno će dobiti 21 godinu zatvora. Temeljito isplanirana teroristička akcija Brejvika bila je preduzeta protiv predstavnika nacionalnih manjina u Norveškoj. Tokom zadnjih godina niz evropskih zemalja suočile su se sa talasima agresije od strane emigranata. Ali ovaj slučaj, kada je napad izvršen u jednoj od najtolerantnijih zemalja sveta, izazvao je jeziv potres, smatra direktor Centra evropske bezbednosti Instituta međunarodne ekonomije i međunarodnij odnosa Ruske akademije nauka (IMEMO RAN) Tatjana Parhalina.
- Nisu samo ljudi, koji su doputovali iz arapskih ili islamskih zemalja, ispoljili odsustvo želje da se uklope u taj kulturno-civilizacijski kontekst, koji može da ponudi zemlja. Nego i stanovnici tih zemalja. Na monstruozan način oni protestuju protiv toga, kako dolazi do promene demografske strukture zemlje.
Najjače se naravno teroristička akcija Brejvika odrazila na Norveškoj. Pre svega intenziviran je režim rada specijalnih službi. Do akcije, Brejvik je par puta iznosio svoje radikalne stavove u Internetu. Sada organi bezbednosti pažljivije prate mrežu. Ovaj događaj je utivcao i na raspored političkih snaga. Desničarske partije, koje brane nacionalističke pozicije, počele su da gube popularnost, dok je rejting vladajuće Radničke partije u porastu. Međutim u celini se ne može steći utisak da je zemlja potpuno osmislila razloge ove tragedije, izjavio je espert za zemlje Severne EvropeIMEMO RAN Konstantin Voronov.
- Sa strane se čini da se društvo, norveško društvo ujedinilo. Društvo takoreći suočeno sa šokom, pokušalo je da se učvrsti. Održane su masovne demonstracije podrške demokratije, protiv ograničenja slobode, protiv nacionalnog jaza i tako dalje. Ali u suštini, neke fundamentalne pouke, koje bi na neki način učinile promene, - smatram da nisu izvučene. Prikazivanje akcije Brejvika samo kao akcije nekog pojedinca, koji je izvršio pojedinačni akt, zgražavajući akt ubistva svojih sugrađana, - dosta je teško. Očigledno da se za svim tim kriju neki dublji, fundamentalniji razlozi.
Evropske zemlje su pre puno godina otvorile svoje granice pred emigrantima iz drugih zemalja, proglasili su politiku multikulturalizma. To se smatralo kao logičan nastavak Evropske zajednice – nakon brisanja unutrašnjih evropskih granica. Želeli su da izađu na globalni nivo. Ali plan je poremećen. Sada se podjednako gleda na terorističku akciju Brejvika, i borbu francuske vlade sa islamskim običajima, i zahtev muslimana,nastanjenih u Švajcarskoj, da se izvrše izmene u zastavi zemlje, jer krst na zastavi vređa njihova verska osećanja. Sve to svedoči o tome, da kulture ne mogu da nađu način zajdničkog življenja. Nažalost Evropa je sada prezauzeta rešavanjem ekonomskih problema i sada se samo deklarativno izjašnjava o potrebi izgradnje nove politike prema manjinama.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ukrajina nije spremna da postane deo EU zbog veličanja nacističkih saradnika, izjavio je Karol Navrocki...
Ostale novosti iz rubrike »















