Svet bez nacizma
U nedelju, 9. septembra, obeležava se Međunarodni dan sećanja na žrtve fašizma. Dan tuge, sećanja, odavanja pošte poginulim vojnicima na ratištima Drugog svetskog rata, milionima mirnih stanovnika, koji su poginuli u bombardovanjima i stradali u mučenjima u koncentracionim logorima. I ovog dana pravobranioci ponovo pokušavaju da privuku pažnju na problem heroizacije nacističkih zločinaca i savremene oblike rasizma.
Čovečanstvo je platilo isuviše visoku cenu za oslobađanje od nacističkog jarma u vreme Drugog svetskog rata. Pristalice Hitlera smatrali su pravila rata za sentimentalne izmišljotine glupaka. Hapšenja, mučenja, kažnjavanja, planska uništenja celih naroda. Ali i ove stravične lekcije danas odlaze u zaborav. „Avet“ nacizma kruži Evropom i dobija potpuno materijalne crte. Po broju pristalica ultradesničarskih ideja vode zemlje Baltika. Oko 40000 radikala broji Litva, oko 30000 Latvija i Estonija. U ovim državama se otvoreno održavaju neonacistički sletovi i mitinzi, marševi pripadnika legija SS, napominje zamenik direktora Instituta etnologije i antropologije RAN Vladimir Zorin.
- Stvar je u tome kako društvo na njih reaguje. Do koje mere principijelno i adekvatno deluje u ovoj situaciji društvo i vlast. Na veliku žalost upravo u ovome se ogledaju dvostruki standardi. Ispada da se negde to može, negde se tretira kao dečija šala, a negde se odnose prema ovome veoma ozbiljno. A standard ovde mora biti jedinstven – neonacizam i fašizam neće proći.
Heroizacija pripadnika nacizma u nekim zemljama dobija hiperbolički oblik. Na primer u Zapadnoj Ukrajini već je podignuto 30 spomenika Stepanu Banderi. Raste popularnost nacionalističkih pokreta i u zemljama Stare Evrope – Austriji, Bugarskoj, Mađarskoj, Nemačkoj, sa žaljenjem konstatuje direktor odeljenja Instituta demokratije i saradnje Andronik Migranjan.
- Priroda tih partija i pokreta je nešto drugačija – rast ksenofobije, verske i međuetničke netrpeljivosti. Ogroman broj ponovo pristiglih ljudi sa drugom bojom kože, druge religije, drugih vrednosti. I na ovoj osnovi nastaje antipatija i netrpeljivost prema tim ljudima. To uočavamo u Francuskoj u odnosu prema ljudima poreklom iz Alžira, Maroko i drugih arapskih afričkih zemalja. To postoji u Engleskoj, Holandiji, Belgiji, drugim evropskim zemljama.
Ekstremizam i pokušaji rehabilitacije nacista prete ozbiljnim posledicama ne samo sa gledišta preispitivanja ocena i rezultata Drugog svetskog rata. Oni daju osnov za politički revanšizam neonacista u, naizgled, demokratskoj Evropi. Zasada se uspeva odolevati pritisku ultradesničara. Još su sveža sećanja o najkrvavijem ratu XX veka. Ne predaju se i organizacije pravobranioca, na primer „Svet bez nacizma“. Taj pokret danas udružuje 140 organizacija iz 30 zemalja sveta.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Foto: Sgt. Oaks, ru.wikipedia.org/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















