UDRUŽENJE RATNIH DOBROVOLJACA 1912-1918, NJIHOVIH POTOMAKA I POŠTOVALACA REGIONALNA ORGANIZACIJA BERANE USPOSTAVILA SARADNJU SA UDRUŽENJEM POTOMAKA I POŠTOVALACA RATNIH DOBROVOLJACA 1912-1918 OPŠTINE ROGATICA U REPUBLICI SRPSKOJ
Na dan kada je prije 99.godina oslobođena od Crnogorske vojske u kojoj su bile i dvije Vasojevićke brigade na čelu sa komadantom serdarom Jankom Vukotićem u Rogatici je 27. septembra 2013. formirano Udruženja potomaka i poštovalaca ratnih dobrovoljaca 1912-1918. Pored brojnih gostiju iz udruženja koje baštine ove svijetle stranice srpske istorije iz Bijeljine, na čelu sa Petrom Vujičićem i mr Mirkom Babićem, direktorom zavičajnog muzeja Semberije, iz Sokolca na čelu sa Branimirom Đurkovićem i Slobodanom Kosorićem, iz Vlasenice koju je zastupao Milovan Lelek, skupštini je prisustvovala i delegacija Udruženja ratnih dobrovoljaca 1912-1918., njihovih potomaka i poštovalaca regionalna organizacija iz Berana u sastavu: Goran Kiković, predsjednik, Živko Bjelanović, sekretar, Dragoslav Vukićević, sekretar sekcije mladih i David Lalić, pjesnik iz Andrijevice. Skupštini je prisustvovao i načelnik (predsjednik) opštine Rogatica Tomislav Puhalac.
Pored brojnih pozdravnih riječi i istorijskog časa kojeg je održao mr Mirko Babić, direktor zavičajnog muzeja Semberije, prisutne je biranim riječima pozdravio Goran Kiković, predsjednika Udruženja ratnih dobrovoljaca 1912-1918., njihovih potomaka i poštovalaca regionalna organizacija Berane. On je istakao sljedeće:
''Pomaže Bog, braćo i sestre, Srbi slavne gore Romanije! Časni oče, gospodine načelniče, poštovani potomci i poštovaoci ratnih dobrovoljaca 1912-1918,
Prenosim vam pozdrave od Udruženja ratnih dobrovoljaca 1912-1918., njihovih potomaka i poštovalaca regionalna organizacija Berane i želim uspješan rad ove osnivačke skupštine za opštinu Rogatica.
U Beranama je još daleke 1934.održana Osnivačka skupština Ratnih dobrovoljaca Sreza Beranskog i ovo Udruženje je djelovalo do 1941.godine.
Milan M. Vuković, okružni načelnik, bio je prvi predsjednik Udruženja a potom Nikola Trifunović, kapetan, potpredsjednik, koji je od 1938. do 1941. godine bio predsjednik Udruženja, Panto Mališić, učitelj, sekretar Udruženja čije ime nosi slavna Beranska gimnazija koja ove godine proslavlja 100 godina od postojanja.
U tadašnjem Beranskom srezu bilo je 1 200 dobrovoljaca.
Rad Udruženja je obnovio 15. novembra 1996. publicista Radomir P. Guberinić i prvi počasni predsjednik i ugledni starina iz sela Kaludre Ljubomir Babić kao jedini živi dobrovoljac iz Balkanskih i Prvog svjetskog rata, potpredsjednik je bio primarijus dr Milenko Vujović i drugi ugledni građani.
Cilj postojanja Udruženja danas jeste da okuplja potomke i poštovaoce ratnih dobrovoljaca radi njegovanja slavnih slobodarskih tradicija dobrovoljačkog pokrata, sloge, razvijanja patriotskih osjećanja, čuvanje duhovnih vrijednosti i kulturnih dobara srbskog naroda. Udruženje u Beranama radi i djeluje preko regionalnog odbora koji ima svoje organe:
Skupštinu, predsjednika, potpredsjednika, sekretara i dva člana rukovodstva Udruženja. Udruženje odnosno regionalni odbor, ima mjesne sekcije, sekciju mladih i sekciju žena, koje rade i djeluju na njegovanju slavnih slobodarskih tradicija dobrovoljačkog pokrata. Svi organi Udruženja rade iz počasti i dobrovoljno. U protelom periodu radili smo da obnovimo spomenike, da dostojno sahranimo pretke, obilježimo im grobove i da u čast pojedinih značajnih bitaka i događaja organizujemo akademije. Udruženje je u proteklom periodu opravdalo svoje postojanje, jer je ove godine dobilo najveću nagradu opštine Berana - ''21. jul''. Iako su neki nas optuživali da smo potomci onih koji su navodno pravili zločine nad inovjernima tokom oslobođenja Vasojevićâ mi smo kazali da to nije tačno, nego da su se naši preci držali Njegoševe maksime ''zlo činjeti od zla se braneći tu zločinstva nema nikakvoga''.
Mi smo, draga braćo, Udruženje koje se ne stidi svojega srbskog narodnog identiteta, naše svete svetosavske SPC, koji smo ponosni što govorimo srbski da nas cijeli svijet razumije, mi večeras dolazimo iz Vasojevićâ, najvećeg srbskog plemena. Ja sam danas na ovaj sveti dan došao sa svojom braćom iz Crne Gore koja baštini Njegoša, vojvodu Marka Miljanova, Miljana Vukova, Janka Vukotića, koji je sa našim precima iz Brdâ Crne Gore stizao i do vašeg grada i do Glasinca, gdje se sudarao sa Austro-ugarima koje je hrabro i na Mojkovcu dočekao. Mi dolazimo iz kraja odakle su preci Karađorđa, Vuka Karadžića, vojvode Petra Bojovića, porijeklom je iz našeg plemena i Radovan Karadžić, prvi predsjednik Republike Srpske.
Ova delegacija dolazi iz Vasojevićâ odakle su ponikli Karađorđevići, Karadžići, Vešovići i drugi srbski junaci i ratnici. Citiraću riječi Petra II Petrovića Njegoša, koji je napisao: ''Ponosi se Goro Crna, sveti hrame Srpske slave, dok slobode tvoje gnjezdo izležuje sokolove''.
A kakvo je stanje u Crnoj Gori danas citiraću riječi jeromonaha Petra Dragojlovića: ''...Teško je biti Srbin danas u Crnoj Gori, ali je beskrajno teže ne biti isto što i naši najveći i najsvetiji preci i odricati se Boga, istine, čojstva, junaštva i svega onoga što nas je činilo i čini istinskim, odgovornim i zrelim ljudima...''
Zato smo na Preobraženje Gospodnje kada je dan vaše opštine ove godine formirali Savez srbskih uruženja oblasti Vasojevićâ i Limske doline, pod nazivom Srbska narodna odbrana. Tu novoformiranu organizaciju sačinjavaju Udruženje srbskih književnika u otadžbini i rasejanju, Udruženje ratnih dobrovoljaca 1912-1918., njihovih potomaka i poštovalaca i Srbsko istorijsko-kulturnog društva ''Nikola Vasojević''.
Takođe smo prošle godine pokrenuli i časopis ''Glas Holmije'', kojeg smo večeras donijeli da se i vi upoznate sa njime.
Vaš sugrađanin, čiji su preci porijeklom iz Vasojevićâ od Šćekićâ, Radislav Kojov Jovković, član Upravnog odbora Udruženja Šćekićâ ''Šćek'' je o ''Glasu Holmije'' rekao: ''Dok se najveći broj medijâ takmiči za tiraž plasirajući destruktivne sadržaje i promovišući bjelosvjeke prostitutke i narkomane, ''Glas Holmije'' promoviše našu slavnu istoriju i prađedove, čija se djela izučavaju na najvećim svjetskim vojnim akademijama. Tekstovi iz ''Glasa Holmije'' poručuju mladim generacijama, da uzore ne traže preko bijela svijeta u nekakvim nemoralnim osobama, no da uzore traže među svojim slavnim prađedovima. Takođe ''Glas Holmije'' poručuje mladim generacijama da ne razmišljaju i ne žive kao potrošači, komercijalistički, no da žive časno i pošteno kao i naši slavni preci...''
Draga braćo, iako živimo daleko jedni od drugih, mi nosimo isto srbsko ime, govorimo istim srbskim jezikom, ista nam je srbska pravoslavna crkva, isti nam je cilj da slaveći naše pretke ostavljamo amanet potomcima da brat brata nikada ne smije zaboraviti. Hvala vam što ste nas pozvali na ovaj veličanstveni skup, želimo vam da budete kao i vaši preci, a vi ste to i pokazali jer ste i u ovim poslednjim ratovima branili i odbranili srbski narod i stvorili Republiku Srpsku.''Budimo dobri potomci kako bismo bili čestiti preci''
Hvala vam i na mnogaja ljeta!
Prilog pripremio Živko Bjelanović