Izbori za Evropski parlament: ultradesni, ultralevi, evroskeptici?
Za nepuna dva meseca u 28 zemalja EU biće održani izbori evropskih poslanika. Evropa će dobiti novi parlament, koji će odrediti njen kurs u narednih 5 godina.
Tri glavna pitanja treba da rešava nova vlast – koliko jak će biti uticaj EU, koju ekonomsku politiku će voditi i kakav će biti odnos nove vlasti prema imigraciji.
Izbori koji se tradicionalno održavaju u junu ovog puta su specijalno pomereni za maj – u cilju da se poveća odaziv birača. Ali postoji bojazan da odaziv može da bude krajnje nizak, bezobzira na široku predizbornu kampanju, koja je započela još u septembru prošle godine. I mada za priznanje izbora uspelim nema minimalnog praga izlaznosti, legitimnost novog parlamenta će izazivati sumnje.
Zatim će uslediti izbori za predsednika Evropske komisije – oni su zakazani za jul. Šef izvršne vlasti EU sa svoje strane bira se u Evropskom parlamentu od kandidatura koje će ponuditi Evropski Savet. U suštini izbori evropskih parlamentaraca jedina su šansa evropljana da utiču na politiku EU. Šef Evropske komisije treba pre da odgovara očekivanjima šefova evropskih država.
Osnovnih partija koje pretenduju na mesta u Evropskom parlamentu ima šest. Sada većinu mesta ima Evropska narodna partija, iza nje idu socijalisti na čelu sa aktualnim predsednikom Evropskog parlamenta Martinom Šulcom. Dalje sa velikom razlikom liberali i demokrate, zeleni, konzervatori i reformisti, partija levih. Sada poslednja ima manje od 5% mandata. Ipak eksperti ističu da se sitaucija promenila. Govori ekspert za unutrašnju politiku EU Centra za evropska istraživanja u Briselu Sonja Pjedrafita.
- Na izborima za Evropski parlament ove godine postoji još jedan momenat koji izaziva bojazni – rastući uticaj partije evroskeptika u svim zemljama članicama EU. Desnih, levih, populističkih, nacionalističkih, moguće ne radikalnih ali krajnje skeptički raspoloženih prema EU. Sada su u Evropskom parlamentu glavni evroskeptici partija Nezavisnosti Velike Britanije. Ali situacija može da se veoma promeni posle izbora – o tome govore sva anketiranja.
Deviza majskih izbora je : delovati, reagovati, dostizati. Evropljani su umorni od obećanja, popularnost imaju ultradesni i ultralevi. Prema proračunima lista Ekonomist oni mogu da dobiju do 25% mesta u novom parlamentu.
Evropska dužnička kriza koja je započela nekoliko meseci posle izbora 2009. godine dotakla je većinu zemlja EU, najjače je udarila po Južnoj Evropi – Grčkoj, Kipru, Italiji, Španiji, Portugaliji. Zbog mera stroge štednje društveno odobravanje evropskih lidera se smanjilo. U celini samo u 4 zemlje EU nivo podrške rukovodstvu unije premašuje 50%. Glasovi evroskeptika najglasnije se čuju u Frnacuskoj, Velikoj Britaniji i Holandiji. Lideri ultranacionalističkih stranaka u tim zemljam su čak dali inicijativu da se na izbore izađe u koaliciji. Ako u njihovom programu nije reč o potpunom izlasku iz EU, onda o reformisanju i ograničenju njene vlasti jeste.
Ulog je na prestojećim izborima za Evropski parlament posebno visok. Kakva će biti budućnost čitave Evrope, da li će zemlje odabrati kurs veće integracije ili veću autonomiju vlada? Ili će odabrati istupanje iz sastava EU? Ako se ne razmatra tako radikalni rezultat, prognoze pokazuju da prednjače socijalisti, opšti udeo centrista opada, a treća mesta pripašće opozicionim ultradesničarima, ultralevičarima i evroskepticima.
Jekaterina Ivanova,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















