Kuzmanović- intervju: Bez kompromisa o cjelovitosti i statusu Republike Srpske

Predsjednik Republike Srpske (RS) Rajko Kuzmanović u intervjuu Srni najavio da će, kada dođe do razgovora o ustavnim promjenama, predstavnici RS razgovore dočekati spremni i zasnivati ih na Deklaraciji Narodne skupštine RS o eventualnim promjenama Ustava i zaštiti interesa RS

Predsjednik Republike Srpske (RS) Rajko Kuzmanović upozorio je da nema kompromisa u pogledu teritorijalne cjelovitosti Srpske, kao ni u pogledu njenog statusa, nadležnosti i ovlašćenja, te mehanizama zaštite vitalnog nacionalnog interesa, dodajući da će, kada dođe do razgovora o ustavnim promjenama, predstavnici RS te razgovore dočekati spremni i zasnivati ih na Deklaraciji Narodne skupštine RS o eventualnim promjenama Ustava i zaštiti interesa RS.

SRNA: Ustavne reforme u BiH se već duže vremena nalaze u žiži interesovanja domaćih političkih struktura i javnosti u RS i BiH, ali i međunarodnih institucija i diplomatije. Prema vašoj ocjeni, na koji način će se razvijati situacija kada su u pitanju ustavne reforme i da li očekujete pritiske i uslovljavanja međunarodne zajednice, posebno SAD da do njih dođe?

KUZMANOVIĆ: Teško je u ovom trenutku bosanskohercegovačkog i šireg okruženja predvidjeti bilo koji politički proces, pa i to kako će se odvijati proces eventualnih promjena Ustava BiH. Mi smatramo da dejtonska rješenja, utvrđena Aneksom Četiri - Ustava BiH nisu iscrpljena i da je postojeći ustavno-pravni model dobar i dovoljno fleksibilan okvir za sveukupni razvoj BiH, kao decentralizovane države i njeno napredovanje ka evropskim integracijama.

Taj dejtonski okvir dozvoljava neka funkcionalna poboljšanja institucija BiH i ugradnju prava nacionalnih manjina na što je skrenula pažnju i međunarodna zajednica. O ovim pitanjima ćemo razgovarati i praviti kompromise.

Međutim, ono što sa sigurnošću mogu reći je da predstavnici RS neće praviti bilo kakve kompromise u pogledu teritorijalne cjelovitosti Republike, njenog statusa, nadležnosti i ovlašćenja, kao i mehanizama zaštite vitalnog nacionalnog i entiteteskog interesa.

S druge strane, kada dođe do razgovora o ustavnim promjenama mi ćemo te razgovore dočekati spremni i zasnivati ih na Deklaraciji Narodne skupštine RS o eventualnim promjenama Ustava i zaštiti interesa RS, u kojoj smo jasno i transparentno iznijeli naše stavove o tome u kom smjeru se može kretati kada su u pitanju ustavne promjene.

Nismo protiv usklađivanja Ustava BiH sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama, niti smo protiv efikasnijih institucija BiH, ali ne možemo prihvatiti narušavanje nadležnosti RS, odnosno njenih kapaciteta prilikom donošenja odluka na nivou države.

Bojim se da naši partneri u Federaciji BiH upravo to imaju na umu kada govore o neophodnosti ustavnih promjena, pokušavajući da svoje stavove nametnu pojedinim predstavnicima međunarodne zajednice. Međutim, u tom pogledu ne očekujem bilo kakva uslovljavanja ili pritiske, a ako do njih ipak dođe, budite uvjereni da ovi političari na vlasti u RS imaju dovoljno znanja, iskustva, mudrosti i političke hrabrosti da odole bilo kakvim pritiscima čiji bi rezultat eventualno mogao da bude štetan po interese RS.

SRNA: Građane RS brinu moguće posljedice globalne ekonomske krize. Da li RS ima kapacitete da obezbjedi spokojstvo građana kada nadolazeće vrijeme donosi teškoće, ali ne i bezizlasnost egzistencijalnih problema?
KUZMANOVIĆ: Organi i institucije RS čine i činiće sve što je u njihovoj moći da građane i privredu RS zaštite od talasa nadolazeće svjetske ekonomske i finansijske krize. Tu krizu mi nismo izazvali, ali njene posljedice, u vremenu sveopšte globalizacije i otvorenosti tržišta, nećemo moći u potpunosti da izbjegnemo.

Očigledno da je neoliberalni koncept, umjesto ekonomskog rasta, doveo do finansijskog sloma i potrebe značajnijeg upliva države u sferi ekonomije i razmišljanja o pravednijem modelu raspodjele bogatstva. Zato će ekonomska kriza sve zahvatiti, a nažalost najteže će je osjetiti siromašni slojevi društva.

Mi u RS imamo solidnu osnovu, stvorenu odgovornom i promišljenom politikom Vlade RS u sferi javne potrošnje, privatizacije i poreske politike, koja nam omogućava da imamo relativno dobru startnu poziciju.

S druge strane, usvojili smo mjere za ublažavanje negativnih efekata svjetske ekonomske krize na RS koje će, ubijeđen sam, dati rezultat i očuvati makroekonomsku stabilnost, približno postojeći nivo zaposlenosti, plata i penzija i zaštititi socijalno najugroženije kategorije stanovništva.

Istovremeno, one će i omogućiti dalji privredni razvoj kroz realizaciju projekata iz Razvojnog programa RS, otvaranje javnih radova i plasiranje subvencija za izvoznike i podsticajnih sredstava u oblasti poljoprivrede.

Sve ovo ulijeva nadu i ohrabrenja da ćemo, ako se svi zajedno budemo odgovorno ponašali, pokazati solidarnost kao društvo, ali i kao pojedinci, uspjeti da prevaziđemo izazove koji su pred nama.

SRNA: Republika Srpska kontinuirano čini maksimalne napore da se prevaziđu posljedice rata na ovim prostorima, a posebno da se isprave nepravde u "pisanju" istorije na štetu srpskog naroda. Da li se na tim pitanjima dovoljno angažuje intelektualna elita i domaća vlast?
KUZMANOVIĆ: Veoma je teško kratko i koncizno odgovoriti na vaše pitanje, koje, sasvim sigurno, zaslužuje šire obrazloženje. Ipak ću pokušati da, u najkraćim crtama, dam svoje viđenje ovog kompleksnog problema.

Nesrećni i nepotrebni građanski rat stvorio je brojne teškoće svim narodima u BiH, a posebno se to odnosi na identitet, mjesto i ulogu srpskog naroda u BiH i RS. Vođena je cijelu deceniju krajnje negativna, prije svega medijska propaganda, u zemlji i inostranstvu. Stvarali su se negativni stereotipi o Srbima i RS i na tome se stvara krvava istorija. Na sreću i istorijsku pravdu, situacija se postepeno mijenja i danas je slika o RS u Evropi i svijetu daleko povoljnija nego što je bila tokom i neposredno nakon tragičnog sukoba u BiH.

Odgovornom, miroljubivom, proevropskom i progresivnom politikom vlasti RS uspjele su da poprave naš ugled u svijetu. S druge strane, shvatili smo koliko je važno ne samo postizati dobre rezultate na ekonomskom i političkom planu, nego i znati predstaviti te rezultate. To je jedan od razloga zbog kojih smo angažovali određene lobističke kuće, zbog čega nam toliko zamjeraju upravo oni koji su godinama plaćali nebrojene lobiste i lobističke kuće da predstavljaju Srbe i RS u krajnje negativnom kontekstu.

Istovremeno, mnogo je urađeno na afirmaciji RS u oblasti obrazovnja i nauke. U toj afirmaciji značajanu i presudnu ulogu ima Akademija nauka i umjetnosti RS. Akademija ima osnovni zadatak da podstiče razvoj nauke i umjetnosti i čuva, njeguje i unapređuje kulturu, duh i stvaralačke potencijale naroda. Ali, istovremeno, dužnost je Akademije i ona to radi da se argumentima suprotstavi svima koji zlonamjerno falsifikuju istoriju, pišu knjige i produkuju razne informacije u kojima negiraju vrijednosti našog naroda, njegovo mjesto u istoriji i istorijsku ulogu.

Ne smije se dozvoliti da falsifikati postanu istina i da se na njima piše istorija. U tom smjeru Akademija djeluje putem organizovanja naučnih skupova, izdavanja zbornika i drugih publikacija, izrade naučnih projekata, pa do prijema u asocijaciju evropskih akademija nauka i umjetnosti.

Akademija je formirala i Institut za jezik i književnost i Institut za istoriju, koji su, ne samo istraživačke, već i koordinacione ustanove koje bi multidisciplinarnim pristupom bile od ključne važnosti. Naravno da će trebati još mnogo kontinuiranog rada i truda kako bi se istina o RS, srpskom narodu u BiH i njegovoj borbi za ravnopravnost prezentovala u svijetu. U tom smislu se u Akademiji radi i Enciklopedija RS.

Ipak, mislim da je ovaj proces nezaustavljivo krenuo u pozitivnom pravcu, a kojom brzinom će se kretati zavisi u najvećoj mjeri od nas samih i naših sposobnosti i mogućnosti da se kao društvo, na adekvatan način organizujemo i odredimo prioritete i metode, kako bi se na pravi i objektivan način predstavili u svijetu.