Zabrinutost zbog presude Šljivančaninu
Asocijacija branilaca pred Haškim tribunalom izrazila zabrinutost zbog presude Veselinu Šljivančaninu. Odluka Žalbenog veća da odredi mnogo težu kaznu, a da predmet ne vrati Sudskom veću na ponovno odlučivanje, ugrožava osnovna prava optuženog, navodi se u saopštenju Asocijacije.
Udruženje branilaca pred Haškim tribunalom izrazilo je "ozbiljnu zabrinutost" zbog pravosnažne presude kojom je Žalbeno veće Tribunala povećalo kaznu bivšem oficiru JNA Veselinu Šljivančaninu sa pet na 17 godina zatvora zbog zločina u Vukovaru 1991. godine.
Odluka Žalbenog veća da odredi mnogo težu kaznu, a da predmet ne vrati Sudskom veću na ponovno odlučivanje, ugrožava osnovna prava optuženog, zaštićena Međunarodnim sporazumom o građanskim i političkim pravima.
Asocijacija branilaca smatra da je tako žalbeno veće prekršilo svoje nadležnosti, kaže se u saopštenju.
Žalbeno veće je, kako je saopšteno, tom presudom narušilo prethodno "čvrsto utemeljenu praksu" po kojoj je, pri preinačenju prvostepene presude, odlučivanje o visini nove kazne vraćano veću koje je izreklo prvostepenu kaznu.
Uz naznaku da se bivši predsednik Tribunala, sudija Fausto Pokar usprotivio novoj presudi Šljivančaninu, ocenivši da je takav postupak "van ovlašćenja" Žalbenog veća, Udruženje branilaca ističe da se u potupnosti slaže sa takvim stavom.
"Kao pravosudna institucija Ujedinjenih nacija i organ Saveta bezbednosti UN, Haški tribunal mora služiti za primer i primenjivati najviše standarde ljudskih prava", zaključuje se u saopštenju Udruženja branilaca.
Usvojivši žalbu Tužilaštva, Apelaciono veće Tribunala je 5. maja pravoznažno povećalo kaznu Šljivančaninu sa pet na 17 godina zatvora, proglasivši ga krivim za pomaganje ubistva 194 hrvatska zarobljenika na farmi Ovčara, 20. i 21. novembra 1991. godine.
Time je preinačena prvostepena presuda, izrečena 2007. godine, kojom je Šljivančanin bio oslobođen krivice za ubijanje zarobljenika, a osuđen za pomaganje u njihovom mučenju.
Šljivančaninovi branioci najavili su da će uložiti zahtev za reviziju presude, kao poslednji pravni lek predviđen statutom Tribunala, a na osnovu novih i do sada nepoznatih dokaza koje su dobili od izricanja pravosnažne presude.
1
- Izvor
- RTS
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ukrajina nije spremna da postane deo EU zbog veličanja nacističkih saradnika, izjavio je Karol Navrocki...
Ostale novosti iz rubrike »















