U Madridu završena izgradnja ruskog pravoslavnog hrama
U prestonici Španije Madridu završena je izgradnja jedine zidane saborne crkve Moskovske patrijaršije na čitavom Iberijskom poluostrvu. Crkva u čast Rođenja Hristovog se gradila u toku 16 meseci, ona je najveći pravoslavni hram u zemlji.
Poslednjih dana aprila građevinski radovi u madridskom pravoslavnom hramu su se vodili danju i noću, - ispričao je u intervjuu radiokompaniji Glas Rusije nastojatelj hrama protojerej Andrej Kordočkin.
- Nastaje Strasna nedelja, zatim će doći Uskrs, koji planiramo da dočekamo u novom hramu. Danas se vode završni radovi. Planiramo da ćemo sve završiti u utorak. Velike srede ćemo organizovati hramski prostor za bogosluženje. Velikog četvrtka će biti izvršeno prvo bogosluženje. Svakako, bogosluženja Velikog petka i subote, kao i Uskršnje bogosluženje biće održana ovde, u novom hramu, mada na teritoriji ostaju tehnika i radnici, nije još sve završeno.
Vlasti Madrida su dale zvaničnu dozvolu za izgradnju te ruske crkve u novembru 2011. godine. Tada nije bilo mnogo onih, ko je verovao da će kroz oko 18 meseci jedan od prestižnih rejona grada ukrasiti saborna crkva od bigrenih kvadera, - nastavlja otac Andrej.
- Izgradnja se inače odvijala dobro. Oni, koji su nas posećivali čudili su se, što je, prvo, na gradilištu veoma čisto, drugo, izgradnja se odvija veoma brzo, mada radnika nije bilo mnogo. Ustvari, počeli smo izgradnju u decembru 2011. godine, praktično posle 16 meseci mi je završavamo. Čudili su se ljudi, što je izgradnja bila budžetska. U Rusiji izgradnja sličnog hramskog kompleksa je u najmanju ruku dvostruko skuplja.
Autor projekta lepog hrama sa pet zlatnih kupola je ruski arhitekta Aleksej Voroncov. To nije njegova prva ruska saborna crkva u inostranstvu. U projekat madridske Božićne crkve uneo sam poseban smisao, - izneo je arhitekta prilikom intervjua Glasu Rusije.
- Hteo sam da u suprotnom kraju Evrope nastane hram, koji bi pružao jasnu predstavu, šta je rusko pravoslavlje. Projektujem različite objekte, te sam slobodan u izboru likovnog jezika, ali u ovom konkretnom slučaju meni je bilo važno da bi ljudi, koji ništa ne znaju o pravoslavlju, mogli pogledati naš hram i reći: evo Rusije, evo ruskog pravoslavlja.
Danas i meštani Madrida ispoljavaju veliko interesovanje prema novosagrađenom hramu. Za njih je to pouzdani način da upoznaju ne samo rusku kulturu, već i duhovnost, o kojoj Španci za sada skoro ništa ne znaju. Upravo zato će pri crkvi biti otvoren kulturno-prosvetni centar, gde bi svako mogao saznati nešto o pravoslavlju i Rusiji, - nastavlja protojerej Andrej Kordočkin.
- Ustvari, pravoslavna migracija, za razliku od Nemačke, Francuske i Italije došla je ovamo nedavno – tokom poslednjih 10-15 godina. U drugim zemljama su ruski hramovi bili sagrađeni još pre revolucije, ovde nije bilo ništa slično. Bila je manja crkva u čast Marije Magdalene, ali je ona postojala nešto više od 100 godina – od sredine 18. do kraja 19. veka. Zato se Španci prema nama odnose sa velikim interesovanjem i simpatijom.
- Izvor
- Glas Rusije, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Španija
- pravoslavlje
- religija
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Boravak u velikom gradu često nosi izazove koji mogu uticati na ukupni doživljaj putovanja ili poslovnog dolaska. Tempo života, saobraćajna opterećenja i rasprostranjenost urbanih sadrž...
Poslovni putevi često nose dozu užurbanosti, rasporeda koji se menja u ...
Priprema deteta za letovanje na moru može biti uzbudljiva, ali i stresna aktivnost za roditelje, pogotovo ako je to prvo putovanje sa mališanom. Ključ je u tome da se...
Aerodromi su ogromne vazduhoplovne luke, uglavnom biseri metrop...
Najposećenija banja među domaćim turistima, i po mnogima najlepša, već decenijama unazad nosi nadima Kraljica banja. Vrnjačka Banja je jednako posećena kako među mlađom pop...
Ako prvi put posećujete Beograd i želite da za kratko vreme steknete uvid u burne istorijske periode koje su se odrazile na njegov današnji izgled, možda je najkraći put...
Ostale novosti iz rubrike »
















