Na smenu euforije u vezi sa evrom stupa skepsa
Redovni popis stanovništva 19-milionske Rumunije, objavljen u februaru otkrio je nagli pad broja stanovnika od 2,6 miliona. Masa ljudi je iz sve snage glasala protiv postojećeg poretka. Nedostatak potražnje i perspektive u inostranstvo u potragu za boljom sudbinom tera pre svega omladinu. I Rumunija u tome nije usamljena. Odlazak stanovništva Istočne Evrope beleži se svuda – od Poljske, Letonije i Litvanije do Hrvatske, Srbije i Bugarske.
Kriza nije zaobišla ni Istočnu Evropu. Poljuljala se ekonomija Rumunije, Letonije i Mađarske. Kao uzrok opadanja tempa ekonomskog porasta stručnjaci navode uticaj procesa koji se odvijaju u Evropskoj zoni. Ovaj zaključak se sadrži u referatu koji je objavio Institut za međunarodnu komparativnu analizu u Beču (Wiener Institut für Internationale Wirtschaftsvergleiche). MMF i EU su pod hitno morale da pribegnu finansijskim injekcijama od više milijardi kako bi se njihovi istočni partneri održali na površini. Prirodno, krediti su opterećeni uslovima nalik na grčke: smanjenje državnih troškova, pre svega u socijalnoj sferi – plata, penzija, pomoći. Na primer, u Mađarskoj su slojevi stanovništva s malim prihodima osiromašili za još jednu trećinu. U Rumuniji su penzije u proseku spale na 150 evra. Socijalna struktura Letonije je maksimalno skresana. I tako dalje.
Stanovništvo se prilično ohladilo prema ideji ulaska u Evrozonu, uključujući i relativno imućne zemlje kao što su Češka i Poljska. Njihovi lideri danas više vole da prećute datum ulaska u članstvo u elitni valutni klub. Ili se ograđuju opaskama: navodno, još nisu dorasle potrebnim uslovima. U stvari, više vole da sačuvaju operativni prostor.
Akademik RAEN Vjačeslav Senčagov, rukovodilac Centra za finansijsko-bankarska israživanja, kaže:
„Ipak sam sklon mišljenju da je to razumno rešenje. Komplikovano je i problematično širiti zonu evra u uslovima turbulentnosti. Problem dugova je veoma i vrlo ozbiljan. Ne treba žuriti (s ulaskom), po mom mišljenju. Mislim da u ovoj situaciji prednost treba dati nacionalnoj valuti.“
Ovu tačku gledišta deli i profesor Boris Rupcov, šef katedre za hartije od vrednosti Finansijske akademije:
„Nisu sve zemlje EU žarko želele da uđu u Evrozonu. I sadašnji događaji pokazuju da je u nekim slučajevima bolje sačuvati nezavisnost u novčano-kreditnoj policiji, da je to korisnije. Treba razmatrati svaki konkretan slučaj posebno. Ne može se dati nedvosmislen odgovor šta je bolje – plivati zajedno ili pojedinačno. Pitanje širenja Evrozone nije naročito aktuelno u sadašnjem trenutku.“
Austrijsko ekonomsko izdanje „Virtšaftblat“ (Wirtschaftsblatt) čak ne izražava čuđenje zbog sve veće skepse u Istočnoj Evropi prema ideji jedinstvenog valutnog prostora, već zbog toga što se euforija pokazala tako čvrstom da je trajala sve do nedavno.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/fdecomite/cc-by/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Bez obzira da li planirate diplomske ili master studije, ili ste već u poslovnom svetu pa želite da se usavršavate, neophodna je volja i rad na sebi kako bismo...
Markov naučni interes uključuje diskretnu optimizaciju i operaciona istraživanja...
Letnji dani ispunjeni su suncem, morem, bazenima, ali se kod nekih javlja i blagi osećaj nervoze i stegnutosti, a to su uglavnom oni koje čeka jedna velika promena –...
Profesor Alek Kavčič, iz istoimene Fondacije, održao je danas predavanje u Vranju na temu besplatnih udžbenika i obrazovanja u Srbiji. ...
Ova Basna govori kao su se tri vola udružila i došla na planinu gdje ima “dosta trave i vode”. Kada se pojavio vuk i htio da ih pojede, složni...
Ostale novosti iz rubrike »
















