Svetska kriza i sudbina evra
Prema Lisabonskom sporazumu o reformi EU, na Evropski savet su položena najšira ovlašćenja. Upravo on je forum za političke diskusije na najvišem nivou u kriznim situacijama i prevladavanje neslaganja između država članica EU. Dugo, a Evropski savet formalno postoji od 1974. godine, neophodnosti za ovekvo krizno reagovanje nije bilo. Pažnja Brisela uglavnom je bila koncentisana ne unutar, a van granica organizacije - na Balkan, Rusiju i druge zemlje Istočne Evrope i ZND. Ipak sada pred EU bez preterivanja stoji zadatak sopstvenog političkog i posebno ekonomskog opstanka, smatra rukovodilac Odeljenja za opšteevropsku bezbednost Instituta za Evropu RAN Dmitrij Danilov.
Glavni problem današnje EU vidi se u tome što je najjača svetska finansijsko-ekonomska kriza poslednje dve godine direktno dotakla Evropu. Glavni faktori ove krize su pad tradicionalne idnustrije u zemljama članicama, njena tesna zavisnost od energenata van granica kontinenta, skupi socijalni modeli i programi, neophodnost integracije novih članica u svoj sistem, koje očigledno nisu doprinele stabilnosti ni ekonomije EU, ni njegove jedinstvene valute.
Dok je svetska ekonomija rasla, Briselu je polazilo za rukom da drži ove probleme na nivou zatvorenih konsultacija u okviru Evropske komisije. Ipak trebalo je da se poljuljaju svetski finansijski centri (SAD, naftne monarhije Persijskog zaliva i zemlje Jugoistočne Azije) pa da evropska ekonomija počne da se ruši. EU nije Amerika. To je konglomerat država raznog nivoa. I ovde je nemoguće operativno na predsedničkom nivou ralizovati antikrizne mere vredne na milijarde. Socijalno-ekonomski problemi u Grčkoj i Mađarskoj su postali faktor zaoštravanja predizborne borbe, poljuljana je ekonomija Španije, Portugalije i Italije - i postalo je jasno da je EU vreme da se bori ne za prospteritetnu Evropu 2020, već protiv efekta domina koji se širi. U Nemačkoj su već povezali majsku ostavku predsednika Horsta Kelera sa njegovom opozicijom vladinom programu dotacije Grčke. A pobeda flamanskih separatista na izborima 13. juna u Briselu direktna je posledica nacionalnog modela preraspodele poreskih suma iz ekonomski razvijene Flandrije za potrebe manje razvijene Valonije.
Rastuće nepoverenje evropljana u institucije EU zajedno sa aktivizacijom separatističkih tendencija - tako je EU prišla svom aktualnom samitu, kaže Dmitrij Danilov.
- Izvor
- Vostok
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Živimo u vremenu kada automobil odavno više nije samo sredstvo za prevoz, već i sastavni deo svakodnevnog životnog stila. Zbog toga je održavanje automobila jednako važno kao i održavanje...
Kada se govori o osiguranju automobila, većina vozača odmah pomisli na obavezno osiguranje od autoodgovornosti. Međutim, ono pokriva samo štetu pričinjenu trećim licima, dok šteta na sopstvenom vozilu ostaje...
Iskoristite poslednji talas lepih i toplih dana kako biste sredili garažu za zimu koja nam polako kuca na vrata. Unapređivanje i pospremanje garaže može pomoći da zaštitite vaše alate,...
Verovatno na svom pametnom telefonu čitate ovo. Po prvi put u 2016.godini pretraga pametnih telefona je nadmašila pretragu na desktopu. I vozila na benzin i električna vozila će doživeti...
Gradovi u Srbiji, Beograd, Novi Sad, Niš, Kragujevac, Valjevo kao i mnogi drugi, već godinama imaju problem sa parkiranjem. Naći slobodno mesto za park...
Putovanja po letnjim vrućinama mogu da budu veoma naporna i neprijatna. Većina ljudi obožava toplo vreme i voli da putuje leti, ali sve ima svoje granice. Ako temperature postanu...
Ostale novosti iz rubrike »
















