Vraćena komunistička formulacija

Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije ocijenio je apsolutno neprihvatljivim predlog vladajuće koalicije da se u ustavu pojedinačno ne imenuju tradicionalne crkve u Crnoj Gori. Mitropolit je juče uputio pismo predsjednicima stranaka koje učestvuju u pregovorima o ustavu, ukazujući da je u tom procesu jedno od "spornih" pitanja ustavni položaj Pravoslavne crkve Rimokatoličke crkve, Islamske zajednice i drugih vjerskih zajednica.
- Objavljeno je da je predlog vladajuće većine da su "crkve, Islamska zajednica i druge vjerske zajednice ravnopravne i odvojene od države. Opozicija, kako se navodi, nije imala svoj predlog u tom dokumentu kao što ga je imala povodom drugih pitanja o kojima je pregovarala. Može se zaključiti da je saglasna sa tim predlogom predstavnika vlasti. Objavljena informacija nije komentarisana, a ni demantovana od predstavnika vlasti i opozcije - naveo je mitropolit Amfilohije.
U obraćanju partijskim liderima on podsjeća da je Episkopski savjet Pravoslavne crkve u Crnoj Gori 1. decembra 2006. godine, "poštujući ustavnu tradiciju i činjenicu da u Crnoj Gori vjekovima žive pripadnici tri tradicionalne vjeroispovijesti – pravoslavne, rimokatoličke i islamske, a da su se vremenom u nju doselili i pripadnici drugih takozvanih malih vjerskih zajednica, predložio način za rješavanje statusa crkava i vjerskih zajednica.
- Nažalost, u Predlogu ustava se, iz nekih čudnih i nerazumljivih razloga, odustalo od dobrih običaja i ustavne tradicije Crne Gore. Podsjećanja radi, u prvom Ustavu Crne Gore od 1905. godine u članu 129. pobrojane su tri tradicionalne vjeroispovijesti. I član 11. prvog višestranačkog Ustava Crne Gore od 1992. godine nominuje Pravoslavnu crkvu, Rimokatoličku crkvu, Islamsku zajednicu, ali jamči slobodu vjerskog djelovanja i svim drugim vjerskim zajednicama. Novi Predlog ustava je, opet iz nerazumljivih razloga, u život vratio rigidnu i apstraktnu formulaciju "vjerskih zajednica" koju su sadržali ustavi iz komunističkog perioda koji je, po mnogo čemu, suprotan proklamovanim i usvojenim evropskim principima u Crnoj Gori - kazao je mitropolit Amfilohije.
Mitropolija crnogorsko-primorska, dodao je on, nema ništa protiv da se u novom ustavu uz Pravoslavnu crkvu pomenu i Rimokatolička crkva i Islamska zajednica u Crnoj Gori, "ali stojimo na stanovištu da predloženo rješenje apsolutno nije prihvatljivo". Za to, kako je istakao, postoji više razloga. Između ostalog, naglašava mitropolit, "zadatak je ustavnih normi da ne unose zabunu i tako ne stvaraju brojne i kompleksne probleme u budućnosti.
- Zadatak ustavnih normi je i da odražavaju, proklamuju i garantuju duh istinske ravnopravnosti i međusobnog poštovanja kako među tradicionalnim crkvama i vjerskim zajednicama institucionalno tako i među vjernicima kao građanima pojedinačno. Predloženo rješenje, nažalost, favorizuje samo jednu tradicionalnu vjeroispovijest -islamsku, a druge dvije - pravoslavnu i rimokatoličku, neimenovanjem dovodi u podređeni položaj što se nikada nije dogodilo u istoriji Crne Gore - smatra mitropolit Amfilohije.
Takav pristup, dodaje on, grubo narušava i ustavni sistem odvojenosti crkava i vjerskih zajednica.
- Mitropolija crnogorsko-primorska smatra da se član Predloga ustava koji se tiče statusa crkava i vjerskih zajednica može i treba definisati na sljedeći način "Pravoslavna Crkva, Rimokatolička crkava, Islamska zajednica i druge vjerske zajednice su ravnopravne i odvojene od države". I dalje, kako je predložio Episkopski savjet u decembru prošle godine, saglasno većini evropskih ustava. Crna Gora ima ustavnu i vjersku tradiciju, ali i izgrađene odnose međusobnog uvažavanja pripadnika različitih vjeroispovijesti. Stoga još jednom i apelujemo i insistiramo da se u novom ustavu ne čine izuzeci, ne primjenjuju pogrešna i neodrživa rješenja, ali i ne utire put vjerskoj neravnopravnosti te da se ozbiljno uzmu u obzir ove naše primjedbe - zaključio je mitropolit u pismu liderima vladajućih i opozicionih stranaka učesnica pregovora o ustavnim rješenjima.

Drugi se svojih ne odriču

- Postavlja se pitanje da li bi, recimo, Italija ili Španija, bez obzira koja je politička opcija u većini u datom momentu, bile spremne da se odreknu prava i obaveze da Rimokatoličku crkvu, kojoj na tim prostorima pripada većina stanovništva, ne pomene u svome ustavu? Da ne govorimo da je to nemoguće i u islamskim državama svijeta - naglasio je mitropolit.

Tako treba

Predlog Episkopskog savjeta, na koji mitropolit podsjeća stranačke prvake glasi "Pravoslavna crkva, Rimokatolička crkva, Islamska vjerska zajednica i ostale vjerske zajednice su ravnopravne i odvojene od države. Država poštuje i ne povređuje status i ustrojstvo crkava i vjerskih zajednica. Priznajući njihov identitet i poseban doprinos unapređenju društva država održava otvoren i stalni dijalog sa crkvama i vjerskim zajednicama. Crkve i vjerske zajednice samostalno uređuju svoju unutrašnju organizaciju i slobodno vrše vjerske obrede i poslove. Crkve i vjerske zajednice imaju pravo da osnivaju svoje stručne škole, socijalne, humanitarne, dobrotvorne i vaspitne ustanove i da njima upravljaju, a u svojoj djelatnosti uživaju zaštitu i pomoć države".