Ekstremne vrućine odnose živote

Svjetski Dan zdravlja obilježen je u ponedjeljak, 7. aprila, sa težnjom da se poveća svijest o značaju zdravlja. Ove godine ovaj važan datum posvećen je zaštiti od štetnih uticaja klimatskih promjena. Tema "Zaštitimo zdravlje od klimatskih promjena" stavlja zdravlje u centar globalnog dijaloga o promjenama klime. Svjetska zdravstvena organizacija je izabrala ovu temu iz razloga što klimatske promjene predstavljaju sve veću prijetnju bezbjednosti javnog zdravlja.
Direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša ističe da su štetni uticaji klimatskih promjena na zdravlje po svojoj prirodi raznovrsni i globalni, kreću se od visokog rizika pri ekstremnim vremenskim prilikama do promjena u dinamici zaraznih oboljenja.
- Uticaji klimatskih promjena na zdravlje se ogledaju na različite načine, veći broj ljudi umire od ekstremnih vrućina nego ranije, promjene se javljaju u incidenci vektorskih bolesti i oblici prirodnih bolesti se mijenjaju - navodi Mugoša.
Ističe da će se se ovi uticaji disproporcionalno povećavati u vulnerabilnoj populaciji, uključujući veoma mlade i stare osobe, hronične bolesnike, siromašne i izolovanu populaciju.
- Uticaj klimatskih promjena na zdravlje biće teško zaustaviti u narednih nekoliko godina ili decenija. Ipak, mnogi od ovih uticaja mogu se izbjeći ili kontrolisati. U zdravstvenom i drugim relevantnim sektorima utvrđene su mjere za smanjenje izlaganja klimatskim promjenama. Kontrola vektora, smanjenje zagađenosti od saobraćaja, efikasno iskorišćavanje zemljišta i menadžment voda su dobro poznate i provjerene mjere koje mogu da pomognu - objašnjava on.
Mugoša kaže da će povećano korišćenje bicikla i sredstava javnog transporta, umjesto upotrebe ličnih automobila u industrijskim zemljama smanjiti emisiju gasova koji dovode do efekta staklene bašte.
- Na taj način će se, takođe, poboljšati kvalitet vazduha i postići bolje respiratorno zdravlje stanovništva i smanjiti broj preranih smrti. Povećana fizička aktivnost tokom vožnje bicikla i pješačenje mogu da rezultiraju smanjenjem gojaznosti, a samim tim i smanjenjem bolesti koje su uzrokovane njome - ocjenjuje Mugoša.
Cilj svjetskog Dana zdravlja je da podstakne učešće javnosti u globalnoj kampanji za zaštitu zdravlja od neželjenih posljedica klimatskih promjena. SZO ima cilj da javno zdravlje bude centralna tema u agendi UN o klimatskim promjenama.
Mugoša iznosi da su ciljevi svjetskog Dana zdravlja povećati svijest i razumijevanje stanovništva o posljedicama po zdravlje koje su uzrokovane klimatskim promjenama na lokalnom i globalnom nivou, podržati uspostavljanje interdisciplinarnog i intersektorskog partnerstva, osmisliti efektivne akcije od strane lokalnih zajednica, objasniti ulogu zdravstvenog sistema u suočavanju sa izazovima na globalnom i regionalnim nivou te sprovesti zajedičke akcije sa vladama zemalja.

Siromašni najviše pogođeni

Klimatskim promjenama najviše će biti pogođene zemlje u razvoju, države sa većim brojem siromašnih, lošom zdravstvenom infrastrukturom i političke nestabilne najmanje će biti u mogućnosti da se nose sa ovim problemom, iznosi Boban Mugoša.
Čista voda i higijenski uslovi, bezbjedna i pravilno odabrana hrana, imunizacija, nadzor nad bolestima i spremnost na katastrofe predstavljaju ključne komponente prakse javnog zdravlja, koje se prilagođavaju u skladu sa klimatskim promjenama.

Zemlja se zagrijava

Boban Mugoša dodaje da su osnovne poruke ovog važnog datuma da se zemlja zagrijava, zagrijavanje se ubrzava, a odgovornost je na aktivnostima čovjeka. Ako trenutni trend zagrijavanja ostane bez kontrole, čovječanstvo će se suočiti sa većim brojem povreda, bolesti i smrtnim slučajevima, kao posljedicama prirodnih katastrofa i toplotnih talasa, većom učestalošću oboljenja koja se prenose hranom, vodom i vektorima, kao i većem broju preveremenih smrti i bolesti kao posljedica zagađenja vazduha. Mugoša poručuje da je za ublažavanje i prilagođavanje na klimatske promjene neophodno učešće zdravstvenog sektora.