Bošnjaci zbog fotelja postaju Hrvati

Kad međunarodna zajednica odluči da riješi nagomilane probleme u BiH, a ne samo da se bavi kontrolisanjem krize, onda će se moći reći da ova zemlja ima perspektivu i budućnost.

Ovo je mišljenje poslanika HDZBiH u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Ive Mire Jovića, koji je u intervjuu za "Fokus" rekao da budućnost BiH zavisi od promjene stava međunarodnih faktora, ali i od odlučnosti domaćih kadrova da stvar preuzmu u svoje ruke.

- Ukoliko se, kao i do sada, budu pravili bespredmetni i komplikovani problemi, onda BiH nema perspektivu - naglasio je Jović.

FOKUS: Da li je u BiH moguće postići konsenzus po važnim pitanjima?

JOVIĆ: Onda kada narodi budu ravnopravni i kada se svi počnu voditi devizom da se ne uradi drugom, što meni nije drago da bude, na takvim moralnim načelima je moguće napraviti jednu buduću, kvalitetno uređenu, perspektivnu i pravednu državu. Takvih snaga ima u sva tri naroda, ali je drugo pitanje kolika je njihova opredijeljenost da to urade. Pritisnuti raznim krizama, a prvenstveno ekonomskim razlozima, mnogi jedva čekuju da se dođe do političkog rješenja. Nećemo na zelenu granu, ni u privredi, kulturi, ni u bilo čemu drugom, dok ne dođe do prihvatljivih političkih rješenja u BiH.

FOKUS: Šta je kamen spoticanja u pronalaženju tog političkgo rješenja?

JOVIĆ: Međusobni strahovi od onih drugih. Ne treba ni govoriti da smo mi prošli krvavi rat i da su prisutne tri opcije koje različito vide BiH. Trebala bi se naći odmjerenost i stvoriti ugodnost zajedničkog življenja na načelima kako su to riješile neke evropske zemlje, kao što su Švajcarska i Belgija. Sigurno je da ključ za to postoji, ne trebamo ga izmišljati, samo je pitanje koliko mi to možemo prihvatiti. Tu je strah, koji je neminovan, a političke elite to koriste u cilju osiguravanja glasačkog tijela.

FOKUS: Da li su Hrvati ravnopravan narod u FBiH, posebno po pitanju angažmana u institucijama?

JOVIĆ: Demokratija se mjeri odnosom većine prema manjini. Hrvati u BiH ni u jednom segmentu nisu ravnopravan narod. S političkim djelovanjem, u velikoj mjeri međunarodnim, a i prihvaćanjem tako nerealne i nepravedne situacije od strane političara Bošnjaka i Srba, pod floskulom konstitutivnosti, izgubili su suverenitet. Neravnopravnost Hrvata se posebno vidi u FBiH, gdje smo majorizovani i nadglasavani, a od takve situacije, siguran sam, strahuju i predstavnici srpskog naroda. Imamo na stotine slučajeva, gdje se Bošnjaci izjašnjavaju kao Hrvati, kako bi konkurisali za rad u nekoj instituciji. Direktor policije FBiH, Zlatko Miletić, za koga na sajtu Direkcije piše da je Bošnjak, u molbi za posao izjasnio se kao Hrvat. To je samo jedan od primjera, a ima ih još i u Savjetu ministara, gdje se na desetke ljudi izjašnjavaju kao Hrvati da bi zadržali pozicije koje imaju.

FOKUS: Da li je odstupanje od slova i tumačenje duha Dejtona dovelo do konfuzne situacije u BiH?

JOVIĆ: Dejton nije do kraja proveden. Tumačili su ga ljudi prema svojim potrebama, a naročito visoki predstavnici, na prvom mjestu Volfgang Petrič i Pedi Ešdaun, koji su napravili još složenijom situaciju u BiH. Dejton je rađen prema dnevnim potrebama i potrebama nekih drugih, a ne prema potrebama građana BiH. Mogao bih nabrajati puno toga, poput donošenja Statuta za grad Mostar, narušavanja paritetnosti u Vladi FBiH, nametanja načela 8 - 5 - 3, upad u Hercegovačku banku, par stotina ostavljenih ljudi bez građanskih prava, čija bi razmišljanja danas dobrodošla. U tom trenutku ocjenjivani su antidejtonskim, a u stvari su bili u duhu Dejtona.
Bez popisa BiH ne može opstati

FOKUS: Na koji način se može postići pomirenje među narodima u BiH?

JOVIĆ: Dogovorom. Na nivou vlasti BiH mora postojati dogovor, paritet, odluke se moraju donositi konsenzusom i mora biti rotacije. Kada su u pitanju zaposleni, onda se tu mora postupati po popisu stanovništva. Moramo napraviti popis stanovništva u kojem mora biti izjašnjavanje po nacionalnom, religijskom i jezičkom pitanju. Drugačije BiH ne može opstati, jer onda po automatizmu upadamo u problem koji je problem građanske države, gdje smo svi Bosanci.