Izlaz iz ukrajinske krize omelo... vreme
Produktivni rad „normandijske četvorke“ omelo je berlinsko vreme. U svakom slučaju, na njega se pozivao posle sastanka sa kolegama ministar inostranih poslova Nemačke Frank-Valter Štajnmajer.
Ministri inostranih poslova Rusije, Nemačke, Francuske i Ukrajine okupiće se još jednom naredne nedelje – to je jedina tačka o kojoj je postignuta saglasnost na pregovorima u Berlinu.
Šefovi diplomatskih službi četiri zemlje okupili su se u rezidenciji nemačkog MIP-a u vili Borzig. Cilj pregovora, kako je bilo najavljeno, bilo je određivanje progresa u realizaciji minskih dogovora i priprema sastanka rukovodilaca država. Ovaj format je nazvan normandijskim posle sastanka lidera Rusije, Nemačke, Francuske i Ukrajine, održanom 6. juna prošle godine u Francuskoj, gde je proslavljena 70. godišnjica desanta savezničkih trupa.
Domaćin aktuelnog berlinskog susreta Frank-Valter Štajnmajer još pre početka pregovora priznao je da nije uveren u njihov uspeh. Ipak, bilo je rešeno da se ne propusti mogućnost zbližavanja tačaka gledišta. Mada, na prvi pogled, one su i tako bliske. Jer iz sve četiri prestonice čuju se iste izjave: rešenje krize je u obaveznom poštovanju minskih sporazuma. Samo Zapad (da ne govorimo već o Kijevu) na svoj način tumači Minski protokol. Tamo zahtevaju poštovanje dogovora od Moskve (koja uopšte nije strana u konfliktu) – pri tome zatvaraju se oči na sva kršenja sporazuma od strane ukrajinskih vlasti. Gradovi Jugoistoka Ukrajine ponovo su meta raketiranja. Postoji informacija da ukrajinske snage bezbednosti ponovo pripremaju pokušaj vojnog razrešenja situacije u Donbasu. A to će biti katastrofa – istakao je, uputivši se u Berlin, šef ruske diplomatije Sergej Lavrov.
- Treba, što je moguće pre, postići potpuni i bezuslovni prekid vatre. Vode se sporovi oko linije razgraničenja. Smatram da to već postaje kontraproduktivno. Da, treba nastaviti dogovore, ali to ne znači da neusaglašeni broj kilometara treba da se koristi kao povod za obnovu paljbe iz teškog naoružanja, sistema Grad, minobacača i slično.
Treba reći da se Minski protokol, potpisan u septembru prošle godine, ispostavio delotvornijim od ženevskog i berlinskog sporazuma koji su mu prethodili. Ova dva sporazuma potpuno su neuspela. U pregovore u beloruskoj prestonici prvi put su bili uključeni predstavnici samoproglašenih republika Donbasa – Donjecke i Luganske. Dijalog između Kijeva i ustanika je bio moguć upravo zahvaljujući dogovoru lidera normandijske četvorke – predsednika Rusije, Francuske, Ukrajine i kancelara Nemačke. Zahvaljujući Minskom protokolu na jugoistoku Ukrajine utvrđeno je relativno primirje – mada od 12 njegovih tačaka poštuju se samo dve.
Lideri zemalja normandijskog formata još krajem decembra su se dogovorili da udahnu nov život minskim dogovorima. Tada je predsednik Ukrajine Petar Porošenko požurio da izjavi o planovima šefova država da 15. januara održe lični sastanak u Astani. Kasnije, ipak, predstavnici kancelara Nemačke, kao i predsednika Rusije i Francuske su se dogovorili: sastanak će biti održan samo u tom slučaju ako unapred bude jasno da će on dovesti do realnog progresa. I takva opreznost je potpuno opravdana, ističe politikolog, generalni direktor Ruskog saveza za međunarodne poslove Andrej Kortunov.
- Svi shvataju da sastanak na vrhu u mnogome obavezuje. Ne može se prosto sastati, razgovarati i razići se – treba da postoje konkretni rezultati, treba da bude postignut nekakav progres. Svaki lider shvata da preuzima na sebe odgovornost čak samom činjenicom učešća u tom sastanku.
Uporedo sa tim, smatra ekspert, obe strane ukrajinskog konflikta imaju dodirne tačke i zajedničke poglede na razrešenje krize. Pojavilo se razumevanje da su ovde pogodna samo diplomatska i politička sredstva, da su vojni načini rešavanja besperspektivni. Znači, treba ispoljiti fleksibilnost, odlučiti se na nekakve ustupke. Traženjem takvih kompromisa će se očigledno i baviti politički direktori, pripremajući novi sastanak glavnih diplomata svojih zemalja. A njima će, želeli bismo da verujemo, poći za rukom da pripreme temelj za novi sastanak lidera u normandijskom formatu.
Igor Silecki,
Čitajte više na Ukrajina i Novorusija iz minuta u minut
- Izvor
- Glas Rusije, foto: AFP/MICHAEL SOHN / POOL/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















