Početna stranica > Novosti

Dijalog sa Tolstojem posle sto godina

Dijalog sa Tolstojem posle sto godina
12.08.2010. god.
„Lav Tolstoj i svetska književnost“

„Lav Tolstoj i svetska književnost“ – tako se zove velika međunarodna naučna konferencija otvorena u sredu na rodnom imanju velikog ruskog pisca Jasnaja Poljana. Iz 14 zemalja sveta došli su poznati naučnici, istoričari književnosti, profesori prestižnih visokih škola – Oksforda i Prinstona, a da ne govorimo i o ruskim istraživačima stvaralaštva Tolstoja.

Cele ove godine muzej-imanje Jasnaja Poljana organizuje ciklus akcija posvećen 100-godišnjici od smrti Lava Tolstoja. I naučna konferencija je jedan od glavnih događaja u tom nizu. Ona pomaže ljudima raznih nacionalnosti i veroispovesti da stupi u neku vrstu dijaloga  sa ruskim klasičarom. U tome pomaže sva atmosfera Jasne Poljane – i lična biblioteka Tolstoja u kojoj se čuvaju knjige na 39 jezika, i predivan park sa jablanovima, koji je on sam nekad zasadio... Na to je u svom intervjuu za Glas Rusije obratio pažnju direktor muzeja-imanja prapraunuk pisca Vladimir Tolstoj. I dodao:


"Ovaj datum mi ne zovemo datum smrti, ne zovemo datum odlaska Tolstoja, već 100-godišnjicom sećanja na njega. Takvi ljudi kao Tolstoj ne umiru u ljudskom sećanju, u ljudskoj svesti, već nastavljaju da žive svojim knjigama. Zato, uslovno govoreći, to je 100-godišnjica od momenta prelaska Tolstoja u besmrtnost. Sada – nastavlja Vladimir Tolstoj – vidimo novi jak talas prevoda Tolstoja na sve velike svetske jezike, čega nije bilo u poslednjih 30-40 godina. Znači da je Tolstoj ponovo potreban početkom 21.veka. Moguće da je društvo osetilo potrebu za zdrav odnos prema životu, za usmerenost ka dobru, za samousavršavanje, koji su tako karakteristični za Tolstoja."

Ništa čudno, smatra Vladimir Tolstoj, jer za sto godina od smrti pisca, promenio se način života čoveka, ali ne i psihologija. I mnoge tradicionalne vrednosti, za koje se Lav Tolstoj borio, ponovo postaju aktuelne. Na primer, porodica, odgovornost u bračnom životu, jedno pred drugim, pred decom. U poslednjoj četvrtini 19.veka, kada je Tolstoj pisao „Anu Karenjinu“, evropska civilizacija je polako odustajala od moralnih normi, koji su, činilo se, ograničavali slobodu čoveka. Junakinja Tolstoja je izabrala ljubav, a ne porodični dug, strast, ličnu egoističnu sreću. I autor romana ne može da joj nameni drugu sudbinu osim tragične i žestoke završnice.

Vladimir Tolstoj smatra da i pedagoško nasleđe njegovog velikog pretka nije izgubilo privlačnost. Zanimljivo je govoriti o tome upravo u Jasnoj Poljani, jer pisac je ovde u svoje vreme otvorio školu da uči seosku decu, napisao je „Azbuku“ – knjigu kratkih priča, koje uče decu šta je to moral, pomažu im da izaberu životne vrednosti.


Vladimir Tolstoj kaže da „Azbuka“ pomaže istraživačima problema predavanja ruskog jezika i književnosti u školama. A ta tema je važna za svaku porodicu u kojoj rastu deca. Proročanstvom iz prošlosti – nastavlja prapraunuk pisca – izgledaju danas misli Tolstoja o porodici, braku, državi, vojničkom dugu. On nam vraća takve zaboravljene pojmove kao „aristokratizam“, „čast“.

Do dana današnjeg se istraživači trude da nađu u delima Tolstoja odgovore na najvažnija pitanja savremenosti – tvrdi Vladimir Tolstoj i navodi primer nekih referata sa kojima su došli strani naučnici na ovu konferenciju. Slavista iz Francuske Žerar Abensur je izabrao povest „Hadži Murat“, koju je Tolstoj napisao kao učesnik carskih pohoda na Severni Kavkaz. Francuski istraživač pokušava da uporedi događaje i iskustvo tih vojnih kampanja sa događajima nedavne kontraterorističke operacije u Čečeniji. Drugi učesnik konferencije Aleksandar Zviers iz Kanade analizira kasniju biografsku dramu Tolstoja „I svetlo u tami sveti“ u kojoj su pokrenuta pitanja služenja vojnog roka i bežanja od tog duga.

Naravno da na konferenciji ima mnogo tradicionalnih referata, koji istražuju pre svega književne uticaje i „dijalog“ Tolstoja sa stranim kolegama. Tako je slavista Irina Paperno iz SAD posvetila svoj rad vezama Tolstoja i Žan Žaka Rusoa. Tolstoj je sam priznao nosio medaljon sa likom Rusoa i obožavao francuskog mislioca. A istraživač iz Belgije Majkl Sanfi analizira uticaj Tolstoja na moderniste 20.veka Džejmsa Džojsa i Semjuela Beketa.

Naučna konferencija će se završiti prezentacijom novih knjiga o Lavu Tolstoju.



  • Izvor
  • Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
  • Povezane teme


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...


Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...

Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...


Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....

Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...


Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA