Demokratija u EU
EU nije ispoštovala volju građana država članica
Kako izgleda demokratija u Evropskoj uniji, i u kojoj meri EU poštuje volju građana država članica, najbolje se vidi iz samog procesa donošenja Lisabonskog ugovora.
Pre pet godina, predložen je novi dokument o funkcionisanju EU, nazvan Ustav Evropske Unije. Taj dokument je izazvao veliki otpor i kritiku dela javnosti EU, jer su smatrali da predloženi Ustav EU guši slobodu i samostalnost država članica i da od jedne ekonomske zajednice, praktično stvara novu državu u obliku federacije, sa visoko centralizovanom vlašću.
Građani je trebalo da se izjasne na referendumima o predloženom Ustavu i samo bi pozitivan odgovor svih 27 članica omogućio njegovo prihvatanje. Međutim, već prva dva održana referen-duma 2005 god. dala su negativne odgovore. Građani Francuske i Holandije su ODBILI predloženi Ustav EU. Referendumi su tada obustavljeni i Ustav EU je preimenovan u Lisa-bonki ugovor, uz neznatne izmene koje nisu uticale na suštinu dokumenta.
Zatim, odlučeno je da NEĆE biti novih referenduma i da se građani EU neće više direktno pitati u vezi novog uređenja EU, već da će Lisabonski ugovor ratifikovati predstavnici zemalja članica.
Ovakva odluka izazvala je burne i skandalozne proteste jednog dela poslanika Evropskog parlamenta koji su smatrali da je to gušenje demokratije i uvod u totalitarizam. Protest se odigrao dan pre potpisivanja Lisabonskog ugovora od strane predstavnika zemalja članica, bez referenduma u njihovim državama. Jedina država koja je ispoštovala volju svojih građana i uprkos svemu nije otkazala već zakazani referendum u vezi Lisabonskog ugovora, bila je Irska.
Iako je Evropski parlament u februaru 2008. godine doneo rezoluciju da unapred neće priznati rezultate već zakazanog referenduma u Irskoj, u junu 2008 godine, referendum je održan i građani Irske su rekli NE Lisabon-skom ugovoru. Usledili su ponovo protesti grupe poslanika u Evropskom parlamentu, koji su zahtevali da se prizna rezultat referenduma u Irskoj2, ali na žalost, ostali su bez uspeha.
Dakle, od tri referenduma koja su održana o novom uređenju EU, građa-ni su na sva tri odbili ponuđeni predlog!
Kako je priznao član Komisije EU Charlie McCreevy, da su druge drža-ve članice imale šansu da se izjas-ne na referendumima, verovatno bi se 95% članica izjasnilo protiv novog uređenja EU3.
Sledeće, 2009-te godine, uz veliki pritisak EU, i uz veliku finan-sijsku podršku pro-EU struji, u Irskoj je ponovljen referendum sa potpuno istim pitanjem, samo sa određenim ustupcima, i ovoga puta ishod referenduma u Irskoj je bio pozitivan.
Lisabonski ugovor je stupio na snagu 1.12.2009. godine pošto su ga prethodno ratifikovali predstav-nici svih država članica, s tim što su predstavnici Poljske, Češ-ke i Velike Britanije uslovili svoj potpis sa izuzećem njihovih zemalja iz nekih oblasti nadležno-sti Evropske unije.
Koje su zapravo nadležnosti Lisabonskog ugovora i zašto je izazvao toliki otpor?
Video zapis - https://enovosti.info/index.php?option=btg_youtube_video&id=70
- Izvor
- Pokret 1389
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















