Rusija: informaciono društvo
Projekat Informaciono društvo očekuje uspeh, nada se ministar za komunikacije i veze Igor Ščegolev. Ministar se nada, kao što ponekad biva u Rusiji, ne zahvaljujući, nego uprkos nečemu. Uprokos problemima koji stoje na putu realizacije programa, kao što je nedovoljno finansiranje. Program Informaciono društvo Igor Ščegolev predstavio je u četvrtak na zasedanju prezidijuma vlade.
Program je sračunat na period 2011-2020. godine. Kako je priznao ministar za komunikacije i veze, prilikom pripreme projekta resor je računao da će 2011. godina biti prelazna, a od 2012. godine obimi finansiranja će se uvećati. Ipak Ministarstvo finansija sa takvom postavkom pitanja se nije saglasilo. Tako je projekat dobio iz budžeta za tri poslednje godine nešto više od tri milijarde rubalja. Radi poređenja, namenski program Elektronska Rusija, čiji rok već ističe, dobio je tri milijarde za godinu dana.
Ipak Igor Ščegolev je uveren da će i uz takvo finansiranje glavni ciljevi programa biti postignuti. Program treba da likvidira tehnološku nejednakost između ruskih regiona, da stimuliše formiranje domaćeg digitalnog kontenta i softvera. Među prioritetima je razvoj elektronske vlade, proširenje mogućnosti da građani dobijaju državne usluge preko interneta.
Uverenost Igora Ščegoleva deli i agencija Strateg, koja se bavi razradom državnih internet-projekata. Gigantski budžet radi dostizanja namenskog programa Informaciono društvo nije potreban, objasnila je za Glas Rusije rukovodilac agencije Jekaterina Aksjonova.
Bazična infrastruktura elektronske vlade već je izgrađena. A naziv programa Informaciono društvo govori da je najvažnije uspostavljanje saradnje unutar društva. Glavni uslov je otvorenost svih projekata u tom programu. Kako bi društvo, koje se sastoji od inovatora, kvalifikovanih korisnika elektronskih usluga, moglo da se uključi u sve te državne projekte. Kako bi moglo u slobodnoj firmi i sa dobrom obratnom vezom da govori o svojim problemima, nedostatcima, samim tim vršeći funkciju javne kontrole, javne dorade projekata.
Uverenost ministara i eksperata ima još jednu osnovu. Otvorenost projekata o kojoj govori Aksjonova podrazumeva mogućnost uključivanja svih zainteresovanih organizacija i kompanija u njih u svojstvu investotira. Kako je saopštio Igor Ščegolev, sve do 2020. godine investicije u program iz vanbudžetskih izbora će izneti godišnje oko 200 milijardi rubalja.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















