Ujedinjene nacije (UN) danas obilježavaju 65 godina postojanja.

     Dan UN obilježava se svake godine 24. oktobra, kada je stupila na snagu Povelja UN.

     Na današnji dan prije 65 godine, formalno je završen proces formiranja svjetske organizacije, budući da je Povelju UN ratifikovaralo svih pet članica Savjeta bezbjednosti UN i većina zemalja osnivača, među njima i ondašnja Jugoslavija.

     UN su osnovane 1945. na Konferenciji u San Francisku, koja je trajala od 25. aprila do 26. juna. S početka, organizacija je bila poznata pod nazivom Organizacija Ujedinjenih nacija ili OUN.

     Generalni sekretar UN Ban Ki Mun rekao je da su UN obilježavanje 65 godina postojanja iskoristile da potvrde privrženost principima unapređenja mira, razvoja i ljudskih prava, na kojima svjetska organizacija i počiva.

     Prema njegovim riječima, taj dan je prilika za ponovnu potvrdu univerzalnih vrednosti tolerancije, uzajamnog poštovanja i ljudskog dostojanstva, kao i napretka koji je zajednički načinjen na planu obrazovanja, očekivanog trajanja života, širenja tehnologije i unapređenja demokratije i vladavine zakona.

     "Ali, prije svega, to je dan na koji možemo da učinimo više na zaštiti dijelova svijeta zahvaćenih ratnim sukobima, na borbi protiv promijena klime i izbjegavanju nuklearnih katastrofa, više na širenju mogućnosti za žene i borbi protiv nepravde i nekažnjenosti", istakao je Ki Mun.

     UN su osnovale države pobjednice u Drugom svjetskom ratu. Kao takve i sa proklamovanim ciljevima održanja mira i bezbjednosti, razvoja ljudskih prava i unapređenja socijalnog i ekonomskog razvoja, UN su predstavljale odgovor na očekivanja svijeta koji je tek izašao iz najrazornijeg sukoba u istoriji čovječanstva.

     Istovremeno, željela se istaći distanca prema njihovom prethodniku, Društvu naroda, koje nije uspjelo da spriječi izbijanje Drugog svjetskog rata.

     Koliko je namjera da se spriječi ponavljanje tog užasnog kolektivnog iskustva bila u korijenu ideje o osnivanju UN, govori i činjenica da tada i još neko vrijeme u njihove redove nisu mogle da uđu zemlje poražene u Drugom svjetskom ratu.

     Kasnije, razvoj svijeta i sazrijevanje svijesti o samoopredeljenju naroda, značaju ljudskih prava i povezanosti političkog i ekonomskog razvoja, našli su izraz i u UN, kroz njihove odluke i akcije.

     Dekolonizacija je dovela do značajnog porasta broja članica UN, postojanje nuklearnog i drugog oružja za masovno uništenje učinilo je sve manje vjerovatnom njegovu upotebu, a globalne ekonomske krize sve više nameću saradnju, umesto konfrontacije.

     Danas UN imaju 192 države članice. Međutim, ne prestaju zahtjevi za reformu organizacije, pri čemu se najčešće upire prstom u Savjet bezbjednosti, na koji se prije svega gleda kao na zatvoreni klub nukelarnih država.

     Uglavnom se zahtjeva da se poveća broj stalnih članica u ovom tijelu, kako bi se bolje odrazila struktura savremenog svijeta i u njemu našle države koje imaju sve značajniji uticaj ili predstavljaju svojevremeno zanemarene dijelove svijeta. Riječ je prije svega o Njemačkoj, Japanu, Indiji, Brazilu i još nekim zemljama. Rasprave su u toku i zasad se ne nazire ishod, ali niko ne dovodi u pitanje legitimnost tih zahtjeva.