EU i Balkan: Ima više problema nego dostignuća
Ministri inostranih poslova 27 zemalja-članica Evropske Unije, koji su se okupili na zasedanju Saveta Evropske zajednice izrazili su spremnost da pruže „realnu podršku“ državama Severne Afrike i Bliskog Istoka u sprovođenju političkih i ekonomskih reformi. Ovo je 21. februara izjavila vrhovni komesar EU za međunarodne poslove i politiku bezbednosti Ketrin Ešton. Razmatranje situacije u zemljama Magriba i Bliskog Istoka potisnulo je u drugi plan diskusije o politici Evropske Unije u drugim regionima – uključujući i Balkan. Analitičar Petar Iskenderov smatra da se radi o ponovnom razmatranju strategije spoljne politike EU i da ovaj proces ne obećava ništa dobro balkanskim narodima.
U saopštenjima iz Brisela posebno privlači pažnju činjenica da u diskusijama učestvuje predsednik Evropske investicione banke. To znači da se u realizaciju projekata u zemljama Severne Afrike i Bliskog Istoka već sad polaže ozbiljan finansijski temelj.
Teško da se u onome što se dešava u regionu može videti samo „podrivačka uloga“ EU. Očigledno je da u Tunisu, Egiptu, Jemenu, Bahreinu, Alžiru i Libiji deluje čitav kompleks faktora – od nastalih socijalnih problema do aktivizacije delatnosti islamista. Osim toga, vrtoglavi karakter procesa od Evropske zajednice zahteva operativno reagovanje, posebno u poređenju s Balkanom, koji se nalazi u stanju tihog vrenja.
Politika EU na Balkanu je dospela u ćorsokak – uključujući oblast integracije regiona u opšte evropske procese. Brisel još uvek nije u stanju da reši pitanje promene formata međunarodnog predstavništva u Bosni i Hercegovini. Aktivnosti građansko-pravne misije EU na Kosovu uopšte su iskompromitovane gromkim skandalom u vezi s učestvovanjem lokalnih albanskih separatista u velikim zločinima. Teško da danas neko može da predvidi razvoj situacije u Makedoniji. U ćorsokak su zapali i odnosi između EU i Turske. A i Srbija teško može da se smatra odgovarajućim objektom za ulaganje kapitala EU.
Drugačije stoje stvari s velikim regionom od Maroka na zapadu do Irana na istoku. Treba podsetiti na to da je još 2008. godine predsednik Francuske Nikola Sarkozi predstavio ideju o Mediteranskom savezu, u kojoj su Nemačka i druge zemlje-članice EU osnovano videle pokušaj da se „reformiše“ čitava Evropska zajednica. Sadašnji događaji se sumnjivo simptomatično uklapaju u ovu strategiju.
Takođe, ne sme se zaboraviti da će aktivizacija finansijsko-političkog delovanja u severnoafričkom i bliskoistočnom pravcu omogućiti rukovodstvu Evropske zajednice da sopstvenim poreskim obveznicima pokaže svoju likvidnost. I samim tim to će biti pokušaj da se ublaži kritika upućena briselskoj demokratiji – istakao je u razgovoru s „Glasom Rusije“ šef odelenja za evropsku bezbednost Instituta Evrope RAN Dmitrij Danilov. On je podsetio na raskid koji i dalje traje u EU između pozicije elite i interesa građana:
Ovaj raskid između vlasti i društva značajno se pojačava u periodu finansijsko-ekonomske krize. Obični građani Evropske zajednice postavljaju pitanje šta je EU učinila da se običan građanin oseća sigurnije. I odgovori u poslednje vreme ne zvuče utešno. Rukovodstvo Evropske zajednice ne samo da ne može da ponudi jasan i za sve obavezan program finansijskog oporavka, već se takođe nalazi u zarobljeništvu unutrašnjih protivrečnosti u vezi s ključnim spoljno političkim pitanjima – kao što su primanje u redove EU Turske, politika na Balkanu ili na postsovjetskom prostoru. U ovim uslovima prenošenje pažnje na Severnu Afriku i Bliski Istok može predstavljati uspešan geopolitički korak.
Ketrin Ešton je već naložila stručnjacima Evropske komisije da pripreme „svestrani paket mera“ za pomoć svakoj od „susednih zemalja“ iz Severne Afrike i s Bliskog Istoka. Imajući u vidu finansijsku krizu u samoj EU – nema sumnje da će upravo tamo poteći sredstva, koja su ranije planirana za Balkan. Konkretna raspodela tokova očigledno će biti objavljena na samitu Evropske Unije 24-25. marta.
- Izvor
- Golos Rossii/ vostok.rs
- Povezane teme
- EU
- finansije
- kriza
- stanovništvo
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















