Ojačala rublja guši inflaciju
Inflacija u Rusiji je počela da pada. Federalna služba za državnu statistiku ističe da su se februarski pokazatelji ispostavili mnogo bolji od januarskih. Eksperti to povezuju sa kompleksom mera preduzetih u poslednje vreme u Rusiji.
Temo inflacije delimično je usporen zahvaljujući direktnom mešanju ruskih vlasti. Između ostalog, smanjenje cena goriva započelo je pošto je Federalna antimonopolska služba pokrenula niz krivičnih dela protiv nekoliko velikih rafinerija zbog neosnovanog povećanja cena, pirpretivši sličnim stankcijama i drugim učesnicima tržišta. Cenu nekih vidova namirnica, između ostalog šećera i žitarica, smanjilo je delimično izbacivanje dela državnih rezervni na tržište.
Banka Rusije, sa svoje strane, takođe je preduzela niz koraka. Prvi put od 2008. godine bila je povećana kamatna stopa. Startna cena novca je postala veća, što hladi žar špekulanata. Osimtoga, uvećana je obavezna razmena sume koju banke moraju da drže na računima u vidu rezerve. Na rakju je iz slobodnog promenta uklonjeno oko 100 milijardi rubalja.
A prvog dana proleća bile su pomerene granice deviznog koridora sa 4 na 5 rubalja. Centralna banka je uverena da to stabilizuje situaciju na berzi.
U kratkoročnoj perspektivi date mere smanjuju inflaciju i jačaju rublju. U dugoročnoj pružaju mogućnost da se uopšte odustane od deviznog koridora, kaže direktor Centra za ekonomska istraživanja Moskovske finansijsko-privredne Aklademije Sergej Moisejev.
Osnovni zadatak koji stoji pred Bankom Rusije narednih godina je brinuti se u manjoj meri o kursu rublje i više se brinuti o stabilnsoti cena. Radi toga kurs rublje treba da bude plutajući. Pošto je takav strateški cilj postavljen, mislim, tokom godinu-dve videćemo da će Banka Rusije odustati od deviznog koridora.
Vreme koje je Centralna banka izabrala za novotarije uslovljeno je povoljnom spoljnoekonomskom konjukturom, pre svega cenama nafte koje rastu u kontekstu nemira u Severnoj Africi, komentariše predsednik Nacionalnog parnterstva učesnika mikrofinansijskog tržišta Mihail Mamuta.
Pitanje je da se ne dopusti ponavljanje predkriznog buma, izazvanog prilivom jeftinih stranih naftnih dolara. Buma koji nije bio potkrepljen realnim ekonomskim napretkom i izazvao je prilično visoku inflaciju. Ali meni se čini da Centralna Banka to dobro shvata i da aktivno koristi mehanizam promene kamatne stope, kako ne bi dopustila preteranu ponudu novčanih sredstava u uslovima rastućeg priliva naftnih dolara na rusko tržište.
Ako cene nafte ostanu iznad sto dolara za barel, a novu letinu ne ubije suša, verovatnoća opravdavanja prognoze Ruskog zavoda za statistiku koja predviđa 7% inflacije za 2011. godinu vrlo je velika.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/¡Álex!/cc-by-sa 3.0/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »















