Danas 8 godina od ubistva Zorana Đinđića
Osim polaganjem vijenaca na spomen-ploču na zgradi Vlade Srbije, i na njegov grob na Novom groblju, ova godišnjica će biti obilježena nizom kulturnih manifestacija, kao što su promocija knjige u okviru izdavanja Đinđićevih sabranih djela i koncert Beogradske filharmonije.
Vijence na spomen-ploču posvećenu Đinđiću ispred zgrade Vlade položiće u 12.00 časova članovi kabineta premijera Mirka Cvetkovića, a nakon toga vijence će položiti i članovi nekadašnje Vlade Zorana Živkovića, koji je bio premijer nakon ubistva Đinđića.
Omladina DS-a će organizovati šetnju do Aleje zaslužnih građana na Novom groblju, gdje je Đinđić sahranjen, a biće organizovano i finalno takmičenje u besjedništvu.
Đinđić je bio prvi demokratski premijer Srbije poslije pada režima Slobodana Miloševića 2000. godine i dolaska na vlast Demokratske opozicije Srbije.
Za vrijeme njegovog mandata pokrenut je proces demokratizacije društva i korjenitih ekonomskih i socijalnih reformi u Srbiji. Đinđićeva Vlada se snažno zalagala za saradnju s Haškim tribunalom, a za vrijeme te vlade uhapšeno je nekoliko haških optuženika, među kojima je i bivši predsjednik Srbije i SR Jugoslavije Slobodan Milošević.
Đinđić je jedan od osnivača DS-a u kojoj je od januara 1994. do ubistva bio predsjednik. Bio je od 1945. godine prvi nekomunistički gradonačelnik Beograda kada je izabran u februaru 1997. ispred koalicije "Zajedno".
Đinđić je sahranjen 15. marta u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu, uz prisustvo više od 70 stranih državnih delegacija, a u pogrebnoj povorci na ulicama Beograda bilo je više stotina hiljada građana.
On se nekoliko mjeseci pred ubistvo okrenuo nacionalnoj politici i pokrenuo pitanja Kosova i Metohije i Republike Srpske.
Za ubistvo Đinđića na 378 godina zatvora osuđeni su članovi kriminalnog "zemunskog klana" i bivši pripadnici specijalne jedinice "Crvene beretke", na čelu sa Miloradom Ulemekom Legijom i Zvezdanom Jovanovićem, kao neposrednim izvršiocem.
Đinđić je rođen 1. avgusta 1952. godine u Šamcu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1974. godine. U periodu od 1977. do 1990. godine boravio je u Njemačkoj na više univerziteta i instituta društvenih nauka. Doktorirao je 1979. godine na Univerzitetu u Konstancu, gdje je radio kao asistent. /
Komentara (1) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















