Svetskom moru potrebna hitna zaštita od izlivanja nafte
Nafta koja se izlije u Severnom moru neće doći do obale i razići će se prirodnim putem. Takvu umirujuću izjavu dalo je Ministarstvo enegetike Velike Britanije posle procurenja nafte na platformi kompanije Šel. To je najveća tehnogena havarija u ovoj zemlji za 10 godina.
U životnu sredinu su već dospele stotine tona nafte. Pri tome ministarstvo smatra da je prošlogodišnja katastrofa na platformi Britiš petroleuma u Meksičkom zalivu bila mnogo ozbiljnija. Tada je u Svetsko more odmah dospelo do pola miliona tona nafte.
Šel tvrdi da je curenje na platformi koja se nalazi 180 kilometara od obala Škotske u značajnoj meri prekinuto. Međutim kompanija, po svemu sudeći, od samog početka pokušava da sakrije obime havarije. Inače čime da se objasni to da je saopštenje o curenju stiglo u štampu uveće 12. avgusta, kada je havarija bila fiksirana dva dana ranije.
Ubrzo posle katastrofe u Meksičkom zalivu na samitu G-20 u Torontu predsednik Rusije Dmitrij Medvedev dao je predlog da se napravi kompenazcioni fond iz kojeg treba da se nadoknađuju troškovi za likvidaciju izlivanja nafte. Pretpostavlja se da će stvaranje takvih fondova leći na pleći naftnih kompanija, mada za njih je izgleda važniji profit od bezbednosti.
Osim toga, kada bi se u Meksičkom zalivu vodilo satelitsko posmatranje životne sredine, borba protiv posledica havarije bila bi mnogo efikansija. A do tada je već postojalo rusko iskustvo praćenja nivoa zagađenja mora i okeana iz kosmosa. Ono je bilo uvedeno još 2005. godine u Rusiji na platformi Lukojla na Baltiku. Kasnije su metode takvog monitoringa počele da se primenjuju po čitavom Baltičkom moru, ali i u Crnom, Kaspijskom, Sredozemnom. Uporedo sa tim Rusija raspolaže jedinstvenim tehničkim razradama koje mogu uspešno da se primene prilikom ekspluatacije naftnih i gasnih nalazišta, govori direktor grupe kompanija ALOR Sergej Hestanov.
Rusija raspolaže čitavom flotom dubinskih uređaja, prilično jedinstvenih za rad na velikim dubinama. Za sada se njihovo prilagođavanje za potrebe industrije nalazi u najranijem stadijumu. Perspektiva postoji, istina put koji je neophodno proći kako bi se ovi uređaji prilagodili za rešavanje zadataka vađenja nafte i gasa, servisiranja dubinskih cevovoda, prilično je dug. Uređaji su prvobitno pravljeni za vojne ciljeve, ali sada se zahteva njihova konverzija. U toj sferi Rusija tradicionalno zauzima jedno od vodećih mesta u svetu.
Uzimajući u obzir havarije na naftnim platformama u raznim regionima sveta saradnja sa Rusijom u toj sferi može da postane jedna od najtraženijih.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/Whiternoise/cc-by-nc-sa 3.0/ vostok.rs
- Povezane teme
- Britanija
- Rusija
- nafta
- katastrofa
- ekologija
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















