Da li je Grčkoj prepisan „uređeni bankrot“?
Sledeće srede u Atinu se vraća „trojka“ u sastavu emisara EU, MMF i Evropske komisije. Njihov cilj je da prekontrolišu korigovanje budućeg budžeta zemlje u smislu još većeg smanjenja troškova i plana strukturnih reformi. U slučaju neposlušanja prete da će zamrznuti redovnu septembarsku tranšu finansijske pomoći. Međutim, u Evrozoni sve upornije ponavljaju o tome da su uzaludni pokušaji kreditiranja ekonomije koja propada. I sve je više političara i stručnjaka koji se zalažu za restrukturizaciju grčkog državnog duga ili čak za „uređeni bankrot“.
Dva scenarija, po informacijama časopisa „Špigel“, izrađuje nemačko ministarstvo finansija. Koje posledice treba očekivati u slučaju „uređenog bankrota“ Grčke? Jedna varijanta je ako zemlja ostane u valutnom savezu, a druga je ako se odrekne evra i vrati na drahmu.
Poslanici bundestaga Karsten Lineman (Carsten Linnemann) i Patrik Zensburg (Patrick Sensburg) su kategorični. „Novi paket pomoći neće rešiti nijedan od problema Grčke – ni dužnički, ni deficita platnog bilansa, ni nekonkurentosti.“ Rukovodilac ruskog Centra za evropska istraživanja Aleksej Kuznjecov je ubeđen u suprotno. U Grčkoj se, po njegovom mišljenju, dešavaju pozitivni pomaci. I pristalice pomoći teže ka tome da daju Grčkoj privremeni predah, zato što su Grci započeli reforme pozitivnog karaktera. Međutim, reprogramiranje duga u ovom ili onom obliku je neizbežno, po mišljenju Kuznjecova.
Iznos grčkog duga raste, odlaganje delimičnog otpisivanja dugova teško da je razumno. Evo šta je u razgovoru s „Glasom Rusije“ rekao doktor Otmar Ising (Otmar Issing), donedavno – član uprave ECB i Nemačke federalne banke.
- Smatram, oslanjajući se na statistiku: praktično je isključeno da Grčka može da opstane u toku deset godina reformi, koje su potrebne za smanjenje dužničke kvote, koja je dostigla već 160% nacionalnog BDP. Restrukturizaciju njenih dugova smatram neizbežnom.
Razume se, operacija je bolna i za poverioce i za samu Grčku. Ne radi se samo o socijalnim gubicima za stanovništvo. Finansijska tržišta su zlompatljiva. Sledeći zajmov – nakon perioda poznatog „karantina“ skupo će koštati Atinu. Međutim, zemlja bi dobila dugo očekivani predah i mogla bi da započne restrukturizaciju ekonomije. Država bi pomogla stvaranju konkurentnih izvoznih grana – glavnog izvora koji može da izvuče zemlju iz živog blata.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/orangejack/cc-by-nc-sa 3.0/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















