Naličje izobilja
Stanovnici Evropske unije svake godine šalju na deponiju 90 miliona tona nepojedenih namirnica. Takvi su rezultati istraživanja, koje je sprovedeno uz podršku Evropske komisije. Ispostavlja se da svaki građanin EU na deponiju izbaci prosečno 179 kilograma voća, povrća i mesa godišnje.
U svetskim razmerama ova cifra je još fantastičnija – oko 1,3 milijarde tona namirnica. To je otprilike jedna trećina svega što se gaji i proizvodi na Zemlji.
I pored toga što svake godine od gladi umiru milioni ljudi, ističe zamenik direktora Instituta za Afriku RAN Leonid Fituni.
U zemljama Azije, Afrike i Latinske Amerike oko pola milijarde ljudi živi na ivici potpune nemaštine. To znači da žive za manje od 2 dolara dnevno. Oko 15 miliona dece svake godine umre od gladi.
Međutim, i u razvijenijim zemljama ima ljudi koji nemaju šta da jedu. I dok jedni iz frižidera bacaju u kontejnere za smeće, drugi upravo tamo traže sebi hranu. Na celoj planeti po podacima OUN veliki nedostatak u hrani trpi preko milijardu stanovnika. Ako se izvrše jednostavne matematičke računice dobije se rezultat da na svakog čoveka koji gladuje dođe tona hrane koja se baca godišnje.
Trećina ove količine otpada na trgovačke mreže i preduzeća za preradu namirnica. Zato je niz stručnjaka sklon mišljenju da je problem u nesavršenosti savremene opreme i logističkih lanaca. Ipak, većinu namirnica bacaju potrošači. Naravno, može se optužiti privlačna reklama ili trgovački marketing – vidi čega sve ima na policama, čik se uzdrži i nemoj sve da pojedeš. Međutim, često čovek i u tanjir sipa mnogo više nego što može da pojede. Poslanik Državne dume RF bivši ministar za poljoprivredu Rusije Viktor Semjonov u ovome vidi nedostatke u vaspitanju – ljudi se ne uče da se brižljivo odnose prema resursima.
To je uopšte problema čovečanstva. Čim se čovek pomalo najede on po pravilu počinje nemarno da se odnosi prema namirnicama. I ovde ne vidim problem u nekim tehnologijama, u nekim logističkim lancima. To je pre svega moralni problem. Na kraju krajeva, svako mora da shvati da je parče koje je on bacio – parče koje neko negde nije pojeo. Ali to je još i onaj komad radi čije proizvodnje je narušena ekologija, potrošena energija. Kad toga budemo svesni, verujte mi da će se i uz postojeće tehnologije mnogo toga promeniti.
Zasad uz tako neracionalni pristup namirnicama one skupe u čitavom svetu. Po prognozi Svetske banke do 2030. godine će vrednost namirnica dvostruko porasti. Teško da će to potrošače navesti na veću štednju. Samo što će na Zemlji svaki peti stanovnik početi da pati od gladi.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- EU
- čovečanstvo
- hrana
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















