Ko je dobio gol?
Uoči svoje četvorodnevne posete Nemačkoj, koja će biti završena 21. septembra, kao i u toku posete, predsednik Turske Abdula Gjul više puta je podvlačio težnju njegove zemlje da postane deo EU. Istovremeno su se čula upozorenja da u slučaju da sredinom naredne godine Kipar preuzme šestomesečno predsedavanje EU, Ankara može da zamrzne svoje odnose sa velikom Evropom. U kontekstu drugih oštrih koraka Turske u spoljnoj politici ove izjave deluju ne samo protivrečno, već i izazivački.
Novinari su posebno istakli Gjulove reči o tome da Turska teži punopravnom članstvu u EU. Pri tome on je već unapred istakao svojevrsni zahtev. Tačnije, da niko ne može da omete ovaj proces isticanjem nekih veštački konstruisanih ograda ili korišćenjem prava veta. Jer može da se desi da neka zemlja, na primer Francuska, priredi opštenarodni referendum i da stanovništvo kaže: Nećemo Turke, a Turska odmah da odgovori: A mi sami ne želimo više u EU.
U polgedu jedne od vodećih međunarodnih organizacija takav ton deluje čudno. Zato se on sasvim lepo slaže sa upozorenjima koja su se čula iz Ankare uoči Gjulove evropske posete o tome da će biti prekiniti svi odnosi sa EU ukoliko Kipar u skladu sa planom rotacije, preuzme na sebe sredinom naredne godine ovlašćenja zemlje predsedavajuće EU. Istina, kako smatra, na primer, ekspert za probleme Evrope iz Instituta za međunarodnu ekonomiju i međunarodne odnose Sergej Utkin, aktualizacija kiparskog problema, tačnije sudbine severnog dela ostrva koji je okupirala Turska za Ankaru je samo povod za pritisak na EU.
Gjulova poseta Nemačkoj je vrlo važna, mada ona ne određuje sve. Ako Turska bude primljena kao partner koji se u perspektivi ako ne za 10, onda za 20 godina može videti u EU, to je jedna varijanta. Ako evropljani sve češće budu stavljali do znanja da perspektiva stupanja u EU nije na pomolu, da Turska nije Evropa, onda je to drugi obrt. I on upravo može da stimuliše uspostavljanje Turske kao samostalne regionalne sile, mada ona za to možda neće imati dovoljno resursa.
Komentatori ovih dana govore o neverovatnoj spoljnopolitičkoj aktivnosti Turske u raznim pravcima. Samo rezultati, primećuju oni, ne idu joj uvek u korist.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















