
MLADI LIDERI U SRBIJI - SRĐAN JOVANOVIĆ
Koliko je Srbija blizu EU?
Nakon političkih promena približavanje, povezivanje i saradnja naše zemlje sa EU jeste spoljnopolitički prioritet. Istina, tokom vremena manje ili više intenzivan ali je punopravno članstvo u EU dugoročan cilj politike Demokratske stranke. Do danas su učinjeni brojni krupni koraci u pravcu približavanja EU ali u okviru ovog procesa postoje brojni izazovi, kako na unitrašnjem, tako i na spoljnopolitičkom planu. Mišljenja sam da se saradnja konstantno unapređuje, iz meseca u mesec, te smo na tom putu i ostvarivanju jednog od naših najvećih strateških ciljeva sve bliži. U decembru ćemo biti još za stepenicu bliži vrhu.
Odnos mladih u Srbiji prema EU?
Prema određenim istraživanjima pet najčešćih pozitivnih očekivanja u slučaju ulaska Srbije u EU jesu sloboda kretanja, veće plate, bolji sistem obrazovanja, strane investicije i kao ne manje bitno poboljšanje i stabilizacija političkih odnosa na Balkanu. Veće učešće mladih u demokratskom životu jeste jedno od bitnih očekivanja u tom smislu. Bilo kako, sigurno je da ogromna većina mladih u Srbiji podržava idju o EU i želi veću brzinu približavanja.
Koliko mladi mogu doprineti reformama?
Loša materijalna i socijalna situacija prouzrokovala je inertnost među mladim ljudima, doprinela širenju nacionalizma i ksenofobije i rezultirala nezainteresovanošću mladih na polju pokretljivosti, komunikacija i razmene iskustava.
Iako postoji spremnost mladih da prihvate aktuelne reforme, određene društvene strukture i pojave koče i usporavaju njihovo sprovođenje. Proces usklađivanja naših propisa sa međunarodnim standardima teče veoma sporo (Bolonjska deklaracija, Lisabonska konvencija...), što ograničava mogućnost određenog doprinosa mladih reformama uopšte. Uključivanjem mladih u javni život i demokratske društvene promene, omogućavanjem adekvatnog učešća u donošenju određenih akcionih planova koji se tiću njih omogućilo bi se rešavanje gore pomenutog problema i zaista reprezentativan doprinos EU integraciji.
Bolji položaj za studente - kako dalje?
Što se tiče pitanja vezanog za studentski standard i sam položaj studenata vlada mišljenje da su studenti u nezavidnoj situaciji po pitanju opterećenja visokim školarinama. Veliki broj studenata i intelektualaca smatra da su školarine neprimerene današnjim uslovima i životnom standardu građana i studenata. U toj tezi donekle ima istine, samo, voleo bih da mi bilo ko od studenata kaže da je platio školarinu i da je učio i polagao ispite u roku. Slažem se da je ovo jedna od radikalnijih mera da se prosek studiranja skrati, a sve u cilju većeg kvaliteta proizvedenih kadrova, no ponekad problem rešava oštra mera. Poboljšanju studentskog standarda bi svakako trebalo tržiti podršku u republičkom budžetu i kroz intenziviranje studentskih razmena i sličnih programa. Tome u prilog ide vizna liberalizacija.
Tvoji budući planovi u politici?
Član sam Demokratske stranke, zvanično od 2002. godine ali sam vrlo aktivno učestvovao u demokratskim promenama par godina ranije.
Obzirom da je na moje učlanjenje u stranku uticala vizija boljeg i savremenijeg društva nego što je to slučaj bio početkom devedesetih, za sebe odgovorno tvrdim da me vizija i ideja iz tog perioda ni danas nije napustila. Želja da budem deo promena ni danas ne jenjava. Sa pozicje predsednika Omladinskog saveza trudim se da mladima kroz poboljšanje kulturnih sadržaja, veći broj omladinskih akcija i projekata, seminarima i vršnjačkim edukacijama omladini i deci grada omogućim viši kvalitet života u tom smislu. Intenziviranje svih omladinskih aktivnosti i povećanje nivoa omladinske politike i u budućem periodu biće strateški cilj na tom planu. Moje političko iskustvo koje imam, nivo obrazovanja i ambicija kao i godine ( trideset godina) jesu kapaciteti koje ovo društvo mora koristiti, generalno kod svakog mladog čoveka u Srbiji.
Ivan Trajković
- Izvor
- original
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















