EU pati od šengen bolesti
Kriza u Evropi koja se nastavlja može imati ne samo ekonomske posledice. Zbog opšte nestabilnosti i uzajamnog nepoverenja mnoge zemlje se mogu odlučiti na uvođenje strožeg migracionog režima. Današnji susret ministara unutrašnjih poslova zemalja članica EU u Briselu može da prida jasnost situaciji.
Rezultati prošlonedeljnog samita zemalja EU zainteresovana lica ocenjuju različito. Predsednik Saveta EU Herman Van Rompej obećava da će budžetsko-poreski savez koji se stvara biti „dugoročni instrument evropske stabilnosti“. A međunarodne rejting agencije Standard and Poor's i Moody’s spremaju se prema rezultatima samita da snize rejtinge zemalja. Finalni tekst sporazuma o novim principima rada EU u budžetsko-finansijskoj oblasti neće biti spreman pre marta 2012, a počeće da se sprovodi očigledno od 2013.godine. Do tog vremena EU može da se sudari sa novim izazovima – pa i u sferi funkcionisanja šengen prostora – smatra analitičar Petar Iskenderov.
Problemi funkcionisanja bezvizne zone i stabilnost u evrozoni su veoma tesno povezani. Kako piše francuski „Figaro“, u senci debata prošlog samita je ostao dokument koji dozvoljava Briselu da strogo kažnjava one koji krše ne samo budžetsku, već i „preseljeničku“ disciplinu. I iako izvori u Evrokomisiji govore da ih je na to naterala Grčka, koja je navodno postala odskočna daska u Evropu za mnoge ilegalne migrante, od novih sankcija nije obezbeđena nijedna zemlja šengenske zone.
Zanimljivo da je protiv ograničenja u sferi migracije istupila komesar EU za unutrašnje poslove Sesilija Malmstrom. Ona tradicionalno poziva da se ne diže panika i da se ne podižu oko EU nove barijere, a uvođenje višepomenutih sankcija naziva „katastrofalnim scenariom“. Njen resor poziva da se odustane od prioriteta „nacionalnih odluka“, u sferi borbe protiv ilegalnih migranata, već naprotiv – „da se šengen evropeizira“.
Da čujemo komentar eksperta u oblasti uporedne politikologije MGIMO MIP RF Jelene Ponomarjove:
„Svoje vrednosti treba braniti. Treba ih priznavati. Ako se ne budemo borili za sebe – ko će se za nas boriti? Sada građani zemalja EU pokušavaju na razne načine da izdejstvuju priznanje za njihove vrednosti. Neko glasa za desne partije, neko izlazi na demonstracije – i nacionalne vlade ne mogu da to ne uzmu u obzir. Zaoštravanje šengenskog zakonodavstva je jedna od mera Evropljana pred licem nekontrolisanog doseljavanja migranata u Evropu.“
Izvori u EU naglašavaju da jačanje politike u sferi migracije, uključujući pravo da neke države vrate kontrolu na granici, lobiraju Nemačka i Francuska – pa i lično francuski predsedinik Nikola Sarkozi. Imajući takođe u vidu da upravo te dve zemlje treba da postanu osnova novog budžetsko-finansijskog saveza u okviru EU – njihovo mišljenje će imati naravno veću vrednost od mišljenja gospođe Malmstrom.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/UggBoy♥UggGirl [ PHOTO // WORLD // SENSE ]/cc-by/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















