Početna stranica > Novosti

Ruska zvona: muzika i lečenje

Ruska zvona: muzika i lečenje
15.01.2012. god.

Nikakva hladnoća ne smeta učesnicima zimskog međunarodnog festivala zvonjave, koji se održava u severnom ruskom gradu Kargopolju. Ovog januara se on održava 8. put uz učešće više od  40 muzičara-zvonara iz 16 gradova Rusije,  kao i Nemačke i Finske. Festival se zove Kristalna zvonjava.

Kako svedoče letopisi, zvona  su se pojavila u Rusiji uz usvajanje hrišćanstva. Prvo su ih uvozili, ali su posle  jedno 200 godina Rusi počeli da sami prave zvona.  Od 14. veka, kada su se pojavili zvonici, majstori-zvonari su počeli da formiraju ansamble zvona.

Zvonici su postali deo arhitektonskog kompleksa prvavoslavnih hramova, a višeglasna zvonjava postaje jedna od glavnih učesnica crkvenog bogosluženja. Što više, zvonjava je duboko ušla u život, kulturu ruskog naroda. Ona se pretvorila u neotuđivi deo ruske istorije. Tako smatra zvonar orkestra moskovskog Boljšog teatra Aleksandar Koševoj.

Zvono ima apsolutno jedinstveno zvučanje, - nastavlja stručnjak, - nijedan od muzičkih instrumenata ne postiže takve frekvencije, živi organizam nijedan od njih tako ne percipira. Izvršena su istraživanja uticaja zvonjave – ona leči. Ruski zvonike i odvojena zvona nisu mogli, a da mimoiđu kompozitori, počev od osnivača ruske klasične muzike Mihaila Glinke. Kasnije su Rimski-Korsakov, Musorgski i Čajkovski više puta  koristili zvonjavu u operama i simfonijskim delima.

Još dublje je iskoristio tradiciju zvonjave Sergej Rahmanjinov: zvonjava je u principu odredila muzičko mišljenje tog kompozitora – melodiku, ritmiku, nijanse.

U ateističko sovjetsko doba, kada su praktično skoro sve crkve bile zatvorene, a 90 odsto crkvenih zvona razbijeno ili pretopljeno, zvonjava je ipak ostala u sećanju  ruskog naroda, - tvrdi zvonar hramova Moskovskog Kremlja Konstantin Mišurovski.

U bezbožno vreme upravo zvonjava je pratila važne momente: doček Nove godine,  a i svaki dan, jer se preko radija, a zatim i televizije prenosila zvonjava časovnika na Spaskoj kuli Moskovskog Kremlja.

To su paradoksi ruske istorije.



  • Izvor
  • Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...


Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...

Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...


Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....

Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...


Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA