Ne treba očekivati univerzalna rešenja od samita EU
Teško je pravilno postaviti jedra ako ne znaš kuda ploviš. Nedelju dana pre samita EU glavni akteri zone evra još su daleko od jedinstvenog kursa. Italijanski premijer Mario Monti i njegov sunarodnik, šef Evropske Centralne banke Mario Dragi nisu protiv da se pokrene štamparska mašina i da se udvostruči obim novog fonda za spas do jednog biliona evra. Ali protiv je kancelar Angela Merkel – umesto toga Berlin insistira na surovoj štednji i pooštravanju kazni protiv prekršilaca. I tako skoro na svakom koraku.
Uoči samita EU njegovi lideri pokušavaju da zbliže stavove koliko je to moguće. Angela Merkel savetovala se u ponedeljak sa šefom Evropske komisije Žozeom Manuelom Barozuom i predsednikom Saveta EU Hermanom van Rompejom. Razmatrani su najbolniji problemi alijanse, ali konačni dokument štampa nije dočekala – nepogrešivi znak odusustva sloge.
Ni dve dame od politike – Angela Merkel i Kristin Lagard nisu uspele da se dogovore. Posle bilateralnog susreta takođe u ponedeljak svaka je ostala na svome – Francuskinja se takođe zalaže za udvostručavanje sredstava budućeg fonda za pas zone evra i za emisiju opšteevropskih dužničkih bondova. Naš ekspert, profesor Jakov Mirkin, direktor Instituta za finansijska tržišta i primenjenu ekonomiju Finansijske akademije, pristalica je oživljavanja ekonomije, a ne automatskog smanjenja državnih troškova.
U stvari to su protivrečne mere – konsolidacija budžeta i osiguranje ekonomskog rasta. Zato što je konsolidacija budžeta po pravilu smanjenje troškova, smanjenje radnih mesta u budžetskom sektoru, uvećanje poreza. Sve to stvara pre recesivnu situaciju i dovodi, kako je na primer bilo u Grčkoj, pre do pada nego do povratka na putanju stabilnog ekonomskog razvoja.
Ova kriza dugova u zoni evra u mnogome je bila vezana sa vrlo strogom novčanom politikom Evropske CB. Slavina pothranjivanja likvidnosti komercijalnih banaka kod kojih su aktivama i dalje visile obligacije problematičnih zemalja, bila je praktično zavrnuta. Zato prelazak Evropske CB na politiku novčanih olakšica daće odlučujući doprinos regulisanju problema dugova. Naravno, pomalo će povećati inflaciju u zone evra. Ali, nesumnjivo dovešće do regulisanja krize suverenih dugova. I ekonomika zone evra će biti prodrmana, oporaviće se i izbiti na tačku rasta.
Nema i ne može biti univerzalnog programa izlaska iz krize, smatra veteran Vol-Strita, bivši bankar Vilijam Rodes, poznat po svojim uspesima u raščišćavanju dužničkog kolapsa u Aziji i Latinskoj Americi. Dramatični po razmerama državni dugovi Grčke povukli su za sobom u propast i banke. U Irskoj, naprotiv, banke su postale kamen o vratu nacionalnih finansija. Portugalski sindrom nastao je zbog odsustva ekonomskog rasta u poslednjih 10 godina. I tako dalje.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















