EU ponovo inspirisana za konfrontaciju sa Minskom
Birokratija u Briselu stavila je na crni spisak 21 beloruskog političara. Sada zabranu ulaska u zemlje EU ima već preko 220 osoba iz Minska. Nove mere tiču se činovnika koji se smatraju krivim za gonjenja onih koji misle drugačije u Belorusiji. Posle toga od strane beloruskog rukovodstva usledile su „preporuke“ dvojici diplomata – Poljske i EU – da otputuju u domovinu. U znak solidarnosti Minsk su napustili i ostali šefovi diplomatskih predstavništava zemalja EU. Belorusko MIP dalo je instrukcije diplomatama i pozvalo da ne produbljavaju konflikt. U protivnom, odgovor će biti munjevit: sankcije su mač sa dve oštrice.
Duel se zahuhtava. Pri tome na antibeloruskom frontu nema potpunog jedinstva. Protiv pooštravanja mera istupila je Slovenija. A Litvanija kako je izdavala vize Belorusija, tako i dalje to čini, ne obraćajući pažnju ni na kakve crne spiskove. Neko prosto ćuti. Mišljenje našeg eksperta, šefa sektora za političke integracije EU Evropskog instituta RAN Nikolaja Kavešnikova.
Tokom poslednjih nekoliko godina politika EU spojila je dva elementa. Nastavak pritiska na Belorusiju, između ostalog putem proširenja crnog spiska i drugih demarša. Ali bilo je i vrlo ozbiljnih pokušaja da se sa Belorusijom uspostave konstruktivniji odnosi. Između ostalog preko programa istočnog partnerstva. Bilo je pokušaja da se Belorusija uvuče u proces komunikacije i da se tim putem proba transformacija beloruskog režima. Ova dva procesa su proticala na smenu. I Belorusija je pozitivno primila nove signale koje je davala EU. Mada format učešća Belorusije u istočnom partnerstvu bio je vrlo ograničen. Trenutno taktika kažnjavanja konačno je prevladala nad taktikom uključivanja. Belorusija je to shvatila i usledila je reakcija koju vidimo.
EU, moguće prema primeru SAD, uzela je za modu da razgovara sa režimima koji joj se ne dopadaju, jezikom pretnji i sankcija. Mišljenje Nikolaja Kavešnikova.
Stav Zapada u celini je vrlo protivrečan. Nesumnjivo, on se može oceniti kao pokušaj mešanja u unutrašnje stvari. Sa druge strane, mnoga dejstva Zapada usmerena su na osiguranje ljudskih prava. Sa tačke gledišta međunarodne zajednice ljudska prava nisu unutrašnja stvar država. Granica između ove dve stvari je krajnje tanana. I nesumnjivo uvek postoji iskušenje da se zloupotrebi pravobranilačka tematika kako bi se smenili oni režimi koji se Zapadu ne dopadaju.
Odnosi između Evrope i Belorusije nalaze se u stanju napete nestabilne ravnoteže otprilike od sredine 90-ih. Svi pokušaji pritiska silom na Minsk ispostavili su se unapred beznadežnim. Između ostalog smeta i uzajamna ekonomska zavisnost strana. Ali Zapad ne žuri da napusti put koji vodi u ćorsokak.
- Izvor
- Golos Rossii, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
- Povezane teme
- Belorusija
- EU
- sankcije
- odnosi
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















