Finansijske bolesti Evrozone se zasad ne mogu izlečiti
Okoreli igrači na berzi ne veruju u ohrabrujuće izjave političara poput Sarkozija ili Montija – „vrhunac krize je iza nas“. Ovo se upravo osetilo na tržištu u Španiji. Kamate za njene desetogodišnje bondove 2012. godine su prvi put premašile granicu od šest procenata, koja se smatra kritičnom: zemlja je na ivici sposobnosti da samostalo servisira svoje dugove. Osim toga, obnovljena recesija ni na koji način ne učvrćuje temelj španske ekonomije.
Ispostavlja se da preko jednog biliona živog novca, koji je ECB nedavno uložila radi jačanja likvidnosti evropskih banaka predstavlja samo injekciju za umirenje teškog bolesnika. Finansijska „droga“ je delovala samo tri meseca. Mnogim evropskim stručnjacima je postalo još očiglednije: novcem se može kupiti samo vreme, ali se fundamentalni problemi ne mogu rešiti.
Teško je ne složiti se sa zaključkom do koga je došao nemački ekonomista Henrik Miler (Henrik Müller). Sadašnji ekonomski poredak je imao pogrešnog vodiča. Porast BDP se u sve većem obimu zasnivao na jeftinim kreditima. I što je vreme više proticalo tim više pozajmljenih sredstava je bilo korišćeno van proizvodnog sektora. Umesto toga skakale su cene u trgovini akcijaam i hartijama od vrednosti, sirovina i nekretnina. Građevinski bum u pojedinim zemljama poput Španije i Irske doveo je do poremećaja ravnoteže u ekonomskim strukturama i slabljenja konkurentnosti, kaže u zaključku nemački stručnjak. On predlaže zaokret svetske, pre svega evropske ekonomije od finansijskog kapitalizma ka humanom. Kamen-temeljac treba da predstavljaju potrebe društva, a ne dobit. Pohvalna namera, koja istina, više liči na još jednu utopiju iz doba spekulativno-berzanskog kapitalizma. Šta ovim povodom smatra ruski stručnjak – direktor Instituta za ekonomiju, dopisni član RAN Ruslan Grinberg?
„Mislim da se ne radi o utopiji, već o povratku na humani ili poluhumani kapitalizam iz druge polovine HH veka. Treba popuniti sve rupe kojima pribegavaju bogati. I uopšte – ta moda podržavanja bogataša... Kao da samo oni mogu da obezbede radna mesta i zdrav razvoj ekonomije! To je mit. Za poslednjih 30 godina svet se navikao na sliku koja se zasniva na tržišnom fundamentalizmu. Kažu, tržište će sve samo urediti i dovešće nas do komunizma. Eto, to je bila utopija. I ona danas umire, ali vrlo sporo. Doktrina sebične koristi se podiže na nivo vrline. U čitavom svetu su formirane strukture, rekao bih plutokratske. One su vrlo uticajne.“
Danas je cilj po sebi, ikona neoliberalizma postalo izvlačenje što je moguće veće dobiti od kapitala, a ne blagostanje društva. I najtužnije u celoj ovoj priči je to što zasad samo najnapredniji stručnjaci pozivaju da se kaže „basta“ ovom modelu koji vodi u ćorsokak. Politički i ekonomski establišment više voli da čvrsto korača izabranim pogrešnim putem.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/UggBoy♥UggGirl [ PHOTO // WORLD // SENSE ]/cc-by/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















