Banke u Španiji- spolja gladac, iznutra jadac
Samo četiri od 27 zemalja EU mogu da se pohvale da su dobar finansijski primer. I među njima nisu najveće. Istina, sa crne liste Brisel se sprema da isključi Nemačku. Evropskim zvaničnicima tešku glavobolju, pored Grčke, zadaje ekonomija u Španiji, i u manjoj meri - Italiji. Madrid je u grozničavoj potrazi za narednih milijardu dolara kredita za banke koje su na samoj ivici kolapsa.Temu će nastaviti kolumnista Sergej Guk:
Španske finansijske institucije su sagorele tokom građevinskog buma. Kada je mehur pukao, i mnogi korisnici kredita nisu mogli da ih otplaćuju, banke su odlučile da ne prikazuje gubitke, i pokušale su da sakriju njihove razmere, posežući za refinansiranjem. Međunarodna bankarska asocijacija govori o 76 milijardi dolara gubitka. Drugi eksperti smatraju da je realna cifra 100-150 miliona evra. Prave podatke otkrivaju revizori koji izučavaju bilanse, nakon otprilike nekih šest do osam nedelja. U međuvremenu, Vlada odbacuje samu ideju da traži pomoć od Evrope. Tako su se ponašale i kolege u Portugaliji i Irskoj, dok nisu prihvatile neizbežno: dugovi i delimičan gubitak suvereniteta su bolji nego bankrot. Kakvi su relani izgledi za Madrid? Mišljenje šefa Odeljenja za evropske integracije Moskovskog državnog instituta za međunarodne odnose Olge Butorine:
„Situacija u Španiji je izuzetno važna za budućnost evrozone. Ako se ova zemlja obrati za pomoć i zatraži finansijske instrumente za stabilizaciju, kredibilitet evra na globalnim finansijskim tržištima, će naravno, pasti. Situacija u Španiji bila je predmet glavobolje EU, prošlog leta, kada je zemlja bila na ivici pribegavanju instrumentima finansijske stabilizacije. Tada su uspeli da srede situaciju. Sada je Španija između dve opcije. Ili i dalje zatezati zavrtnje ekonomske discipline, ili sprečiti višak budžetskog deficita zarad stimulisanja privrede i smanjenja nezaposlenosti. Čini mi se da je Španija i dalje u stanju da ostane u poziciji onih zemalja koje se ne obraćaju kreditnim institucijama i evropskim mehanizmima zarad stabilizacije državnih finansija.“
Zadužiti se na finansijskim tržištima u Madridu, se naravno, može, ali pod tako teškim uslovima, da potom dužnik neće biti u stanju da servisira svoje dugove. Da pomoć usmeravaju u španske banke, ni ECB ni stabilizacioni fond prema aktuelnim pravilima nemaju prava. Zemlje van EU, poput Kine ili Indije ne žure da investiraju u sumnjive privrede. Od situacije u Grčkoj, snažno zavisi i španska budućnost. Nešto će se već desiti, i to u veoma bliskoj budućnosti.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: SXC.hu/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















