Srbija, Kosovo i UN
Nezavisnost Kosova je jedno od najbolnijih pitanja za savremenu Srbiju, povezano u prvom redu sa nacionalnim ponosom. Praktično sve međunarodne organizacije pokušavaju da izvrše na Srbiju pritisak, kako bi postigle priznanje republike, ali svaka sa svojim ciljem. UN i Ban Ki Mun u prvom redu brinu se za pitanja poštovanja ljudskih prava i bezbednosti, smatra šef odeljenja za istoriju slovenskih naroda Jugoistočne Evrope u novije vreme Instituta za slavistiku RAN Aleksandar Karasjov.
- Misija Ban Ki Muna usmerena je na to da se srpske vlasti ubede da u nekom jeri priznaju postojanje Kosova kao nezavisne države i da uspostave sa njim odgovarajuću saradnju. Naravno da je saradnja neophodna, zato što na Kosovu još živi izvesni broj Srba. I postoje pitanja njihove egzistencije, njihovog snabdevanja prehrambenom robom i drugim stavrima, zato što ovo sprsko stanovništvo ima prilično akutne probleme u komuniciranju sa administracijom Kosova.
Za sada uslovno Generalni sekretar UN zauzima stav kosovske strane. U okviru aktualne posete osim Beograda, on treba da poseti i Prištinu. To može kardinalno dapromeni njegovo mišljenje, smatra predsednik opštine Zvečan, Dragiša Milović, Srbin koji živi na Kosovu:
- Mislim da je to prilika pre svega da Ban Ki Mun bude upoznat sa celom situacijom na teritoriji pokrajine. Očigledno je da svih ovih godina na SB OUN su dolazili izveštaji, koji kada je stanje na Kosovu i Metohiji u pitanju, nisu odgovarali realnoj situaciji na terenu. Dakle vidimo da se i danas govori da su takozvane institucije u Prištini dostigle jedan demokratski nivo i da treba ukinuti nadziranu nezavisnost, međutim situacija je sasvim drugačija. Srbi su ugroženi, Srbe ubijaju, nijedan zločinac (a dosad je ubijeno oko 1000 Srba u prisustvu međunarodnih institucija) nije otkriven. Mi očekujemo iako je ta poseta kratka Kosovu i Metohiji da gospodin Ban Ki Mun nađe vremena i da razgovara sa predstavnicima Srba koji žive na Kosovu i Metohiji, koji će ga upoznati sa pravom situacijom i težinom situacije u kojoj se nalaze Srbi. Nažalost, UN su ostale u sasvim, da tako kažem, malim kapacitetima i to uglavnom na severu i bez obzira koliko god se oni trude, nemaju tih kapaciteta da zaštite Srbe. Poslednja dešavanja govore u prilog tome da uz pristanak Beograda 2008. godine, EULEKS je došao na ove prostore navodno za uvođenje vladavine prava, međutim vidimo da i misija EULEKS nije statusno neutralna i da svih ovih godina dakle radi samo za interese Prištine ali ne i da zaštiti Srbe na Kosovu i Metohiji. Dakle jedina misija koja je ostala dole i koja bi trebalo da štiti sve je KFOR, ali akcije KFOR-a govore da oni pokušavaju da sprovode političke odluke Prištine. Vidimo da se na prostoru opštine Zvečan u poslednjih nekoliko meseci KFOR zajedno sa EULEKSOM direktno umešao u neke poslove posebno po pitanju organizovanog kriminala, gde su angažovani helikopteri i na stotine vojnika i oklopnih vozila. Rezultat svih tih akcija, kada je reč o organizovanim kriminalu, je nula. Znači jednostavno demonstriranje sile. Kada je UMNIK u pitanju, mi želimo da on sa većim kapacitetom bude prisutan na prostoru Kosova i Metohije.
Što se tiče srpske strane, kada bi nezavisnost Kosov bila samo pitanje bezbednosti, ona bi još mogla da se reši na ustupke. Ali ona ostaje jedan od glavnih uslova koje postavlja zemlji EU u zamenu za pristup ovoj organizaciji, a ujedno i drugom evropskom blagu, poput investicija i uzajamne pomoći. Prethodni predsednik Srbije Boris Tadić i njegova administracija bili su spremni da taj uslov ispune. Ali na poslednjim izborima pobedio je kandidat SNS Tomislav Nikolić. I on sprovodi sasvim drugačiju politiku, izjavio je politikolog Vladimir Bruter.
- Srbija neće pristati na onaj konakt sa Zapadom i sa UN na koji bi pristali liberali na čelu sa Borisom Tadićem. Istupajući u parlamentu prilikom njegovog otvaranja. Tomislav Nikolić je već rekao da svako od nas treba da reši šta će on učiniti za to da Kosovo ostane u sastavu Srbije. I po meni to nisu prazne reči, Nikolić zaista tako misli. Ipak on nema realne mogućnosti da realizuje svoj stav u praksi.
Za sada nije jasno kako će na kraju strane izaći iz tog konflikta. Najverovatnije će i Srbija i Kosovo nastaviti da egzistiraju na pragu hladnog rata, kada ni jedna strana nije spremna da započne borbena dejstva, ali ni o miru i kompromisu ne želi da govori. Diplomatija je za sada nemoćna na Balkanu.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















