Bugarska – na talasu protesta
Velika politička kriza zahvatila je Bugarsku- čitave noći parlament je bio pod opsadom: blokirali su ga demonstranti koji su tražili ostavke ministara. Tek pred jutro policija je uspela da razbije barikade i oslobodi poslanike.Tokom nemira, postradalo je desetak ljudi.
Već gotovo pola godine Bugarsku potresa jedan za drugim politički skandal. U februaru su se građani ove države, nakon brojnih protesta izborili za ostavku premijera Bojka Borisova i raspuštanje kabineta. Tada je povod bilo poskupljenje energenata. Trebalo bi pomenuti da je šef vlade ne mnogo pre toga, u ime države odustao od učešća u dva velika energetska projekta sa Rusijom, koji su mogli da omoguće soldne prilive u budžet i pristojne cene energenata. Radi se o naftovodu „Burgas- Aleksandropulos“ i izgradnji atomske centrale Belene. Po mišljenju Zapada, realizacija projekata suštinski bi pojačala zavisnost Sofije od Moskve. Jasno je sve- ipak je Bugarska je članica NATO.
Igrajući kako sviraju stratezi sa Zapada, Borisov nije ni sanjao da otvara Pandorinu kutiju. U zemlji gde su prihodi prilično niski, pitanje cene energenata je kritički važno. Nova vlada nije uspela da izađe na kraj sa ovim problemom. Šta više, stanovništvo je steklo takav utisak da je vlast potpuno korumpirana i da nije u stanju da se bori protiv siromaštva.
Talas protesta stiže do manjih gradova. U protestima učestvuju stotine hiljada ljudi. Demonstranti skandiraju „mafija“ imajući u vidu vlast i traže ukidanje „plutokratskog modela vlasti“. Formalni povod za početak protesnih akcija je bilo imenovanje medijskog magnata Deljana Peevskog na mesto rukovodioca državne službe bezbednosti. On je izjavio da je spreman da da ostavku, ali ovim se slučaj nije završio. Može se uočiti da demonstranti ne žele smenu vlasti na silu. Na ulicama se može primetiti da narod vodi računa o ponašanju pojedinaca na ulici, ne dozvoljavajući da dođe do bilo kakve provokacije. Ipak, blokada parlamenta se ne može svrstati pod „mirni protest“.
Svoj stav u vezi sa aktuelnom krizom, sa „Glasom Rusije“ je podelio bugarski publicista Anžel Vagenštajn:
- Da bi se situacija normalizovala, moraju se uvažiti rezultati izbora. To je ključna tačka svake demokratije. A izbori su bili demokratski. Ustavni sud je potpuno demantovao provokativne želje nekolicine političara da se parlament raspusti jer je nepravedno izabran. Ovakve zahteve upućuju oni koji su nedavno ostali bez vlasti.
Posredna potvrda da se radi o revanšu stare ekipe, može da bude i izjava bivšeg premijera i lidera partije GERB Bojka Borisova o neophodnosti neodložne ostavke sadašnjeg premijera Plamena Orešarskog. Partija Borisova je ipak izborila nekoliko mesta u parlamentu na prevremenim parlamentarnim izborima 12.maja. I deluje da je sada, bivši premijer, rešen da vrati svoju fotelju, iako je još nedavno izjavljivao da nema dovoljnu podršku građana.
Ilija Harlamov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















