Da li je Merkelova obećala putovanje Srbije u Evropu kružnim tokom?
Kada se razgrnu diplomatske oblande sa izgovorenih reči nemačke kancelarke posle razgovora u Berlinu sa premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem, čini se da zaključak upućuje na to da će se pojačati pritisci da Kosovo dobije epitet „dobrog suseda Srbije“, kao i to da će putovanje Srbije u Evropsku uniju „potrajati neko vreme“, šta god to značilo, jer se takvom izrazu Angele Merkel teško može odrediti vremenska dimenzija.
Dakle, najmoćnija političarka u Nemačkoj, ali i u Evropi, saopštila je da ima sasvim konkretna očekivanja od Srbije po pitanju Kosova, što ona naziva „daljim normalizovanjem odnosa“, ali s obzirom da se radi o eufemizmu koji označava transformaciju južne srpske pokrajine u državoliku tvorevinu, onda stvari postaju donekle jasnije. Uostalom i sama kancelarka je ukazala na suštinu svojih očekivanja od Beograda kada je uoči pomenutog susreta podsetila da je Nemačka priznala nezavisnost Kosova i istovremeno izrazila uverenje da će, kako je doslovno rekla, „i Srbija ići praktičnim putem poboljšanja odnosa sa Kosovom“, čime je bez puno uvijanja stavila u istu ravan – „poboljšanje odnosa sa Kosovom“ i njegovo priznanje.
Štaviše, u srbskoj javnosti još odzvanja čuvenih sedam nemačkih uslova za približavanje Evropskoj uniji, a jedan od njih je glasio, i još uvek glasi jer ga niko u međuvremenu nije opovrgao, da Srbija i Kosovo moraju da se pred kamerama pravno obavežu na normalizaciju odnosa u obliku Sporazuma o dobrosusedskim odnosima, sa ciljem da u perspektivi kao dve zemlje postanu punopravne članice Evropske unije. Kada se ima u vidu taj uslov kog je još ranije u Beogradu izneo zvaničnik nemačke vladajuće koalicije Andreas Šokenhof, onda nije potrebna istančana intuicija i pronicljivost da bi se logički pretpostavilo da će nakon ovog berlinskog susreta pritisci na Srbiju i dalje ići u tom pravcu.
Uostalom, to je potvrdio i predsednik Srbije Nikolić prošle godine kada je konstatovao da „ postoje uslovi Bundestaga koji će biti veoma teški za ulazak u Evropsku uniju, zato što su motivisani nemačkim priznanjem kosovske nezavisnosti“. I mada se srbski premijer Vučić, verovatno zbog tradicionalne srpske pristojnosti i obazrivosti prema domaćinu, nije nakon susreta sa nemačkom kancelarkom javno osvrnuo na neprihvatljivost nemačkog priznanja Kosova, to je još 2008. godine otvoreno učinio Vladimir Putin nakon istog takvog razgovora sa Angelom Merkel.
Podsetimo, ruski predsednik je tada doslovno rekao nemačkoj kancelarki da je „priznanje nezavisnosti Kosova nesumnjivo podsticaj separatizmu i veoma opasan presedan“. I naposletku, kada je reč o izjavi da će putovanje Srbije u Evropsku uniju „potrajati neko vreme“, ostaje nedoumica zašto je Merkelova baš na tom mestu zamenila čuvenu nemačku preciznost sa takvim rastegljivim tumačenjem vremena. Štaviše, ona je još dodala da Srbiji i njenim susedima na Balkanu do tog sanjanog cilja, kako je rekla, „predstoji dug put“. Naravno, nije isključeno da je taj obećani put ustvari kružni tok.
Ratko Paić,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: AP/Michael Sohn/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















