Komšije bez viza, BiH u drugog ligi
„Od 176 koraka, 147 je urađeno, blizu smo uspeha i za sporni zakon o kretanju oružja i opasnog materijala, a optimista sam i za uspostavu policijskih tela na koja se čeka u oba doma parlamenta”, dodaje Genjac, najavljujući da do kraja meseca iz Evropske komisije stižu precizni zadaci, dok u septembru vidi novu šansu u preporukama komisije iz Brisela.
Austrijski list „Prese” ocenio je nedavno da je, uprkos ogromnim investicijama „da se bosanskim Srbima i Hrvatima stavi do znanja da se njihova država zove BiH a ne Srbija ili Hrvatska, EU nagradila bosanske Hrvate bezviznim putovanjima, a sada će se isto i bosanskim Srbima saopštiti da bi bilo bolje da budu srpski, a ne državljani BiH”. Genjac misli da bi to bila opasna poruka i da su na to upozorili članovi BiH komisije nadležne u Briselu i „ne očekuje takav scenario”.
Milica Marković, članica parlamentarne komisije za evrointegracije, koja vodi pregovore o liberalizaciji viznog režima, tvrdi da su i Srbi i Hrvati u BiH svesni prava da mogu imati dvojno državljanstvo, ali to nije rešenje za državu BiH.
„Poznato mi je da su iz RS brojni zahtevi upućeni za državljanstva Srbije, ali mi prvo kao državljani BiH moramo rešiti to pitanje. Mislim da je dužnost svih izabranih predstavnika da rade na tome”, naglašava Markovićeva.
Podsećamo, osim Hrvatske, čiji državljani već odavno ne čekaju na šengensku vizu, od januara naredne godine to će biti omogućeno i građanima Srbije, Crne Gore i Makedonije. Markovićeva navodi kako to treba da bude „dodatni podsticaj svima da učine maksimum”, dok Genjac tvrdi da „postoji politička potreba i dimenzija u Evropi da region u paketu dobije bezvizni režim, pa će BiH biti izložena dodatnom pritisku”.
Nema preciznih podataka koliko državljana BiH ima i hrvatski pasoš, potvrdili su nam u Ambasadi Republike Hrvatske u Sarajevu, obrazlažući činjenicom da ne postoji paralelna evidencije osoba koje su iz BiH, a ujedno imaju adrese prebivališta u Hrvatskoj. Nedostupne su i informacije koliko su Ambasada Hrvatske u Sarajevu i konzulati u Banjaluci, Tuzli i Mostaru u proteklih godinu dana primili zahteva za hrvatsko državljanstvo jer ti detalji „podležu Zakonu o zaštiti tajnih podataka”.
Pesimizam
U nevladinim organizacijama koje nadgledaju proces liberalizacije viznog režima su pesimisti. „Bojim se da će se BiH desiti getoizacija. Ovaj proces predugo traje. I pored uveravanja predstavnika međunarodne zajednice da još nije kasno i da bi iskazana volja vlasti mogla dovesti sve građane BiH u situaciju da se slobodno kreću, za godinu ili dve nećemo uopšte imati protok ljudi, stručnjaka, studenata, a dugoročno gledano imaćemo katastrofu”, kaže analitičar i izvršni direktor ACIPS-a Sanel Huskić. Ova organizacija je jedna od potpisnika poziva državnim parlamentarcima da odustanu od odlaska na godišnji odmor i da u stalnom zasedanju pokušaju usvojiti zakone potrebne za liberalizaciju viznog režima.
- Izvor
- Blic
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















