Turska se priprema da bude domaćin samita G-20 u Istambulu
Kako je saopštio pomoćnik predsednika RF Jurij Ušakov, na samitu u australijskom Brizbejnu 15-16. novembra lideri G-20 razmotriće mogućnost ubrzanja rasta svetske ekonomije preko investicija u infrastrukturu. Lideri planiraju da razmotre i reforme svetske finansijske arhitekture, između ostalog, reformu MMF, modernizaciju poreskog sistema i mehanizme bankarskog regulisanja, kao i neka druga pitanja.
Da podsetimo da na tom samitu učestvuje Turska kao zemlja koja ulazi među prvih deset po tempu ekonomskog rasta. Ali posebnost situacije je i to što će 2015. godine Turska predsedavati u G-20 na samitu u Istambulu. A sada, u Brizbejnu, ona treba da ozvuči preliminarni dnevni red predstojećeg samita. Prema mišljenju politikologa Stanislava Tarasova, ovog puta upravo čitava intriga, pošto do danas glavni inicijator različitih inicijativa u svetskoj ekonomiji bile su po pravilu zemlje koje ulaze u G-8.
- U poslednje vreme u svetskoj ekonomiji počele su da jačaju krizne pojave. One teško da će se 2015. godine promeniti. SAD su prestale da pumpaju ekonomiju emisionim novcem i jeftinim kreditima. Pri tome politika „jakog“ dolara, povećanje kamatnih stopa i smanjenje budžetskih troškova, očgledno će se zadržati u Americi i naredne godine. To ne doprinosi ekonomijama u razvoju, što se vidi na primeru Turske.
Radi se o tome da je model ekonomije koji postoji u toj zemlji direktno vezan za strane investicije. U poslednjih 10 godina u Tursku je svake dogine stizalo 900 miliona dolara, što joj je omogućavalo da sačuva ekonomski rast na nivou od 6%. Sada nečeg sličnog neće biti. Prema podacima potpredsednika vlade Turske za ekonomska pitanja Alije Babadžana, prošle godine ekonomija Turske je napredovala za 4,1%, a ove godine turska ekonomija će skočiti samo za 3,3%. Prema oceni turskih eksperata, ubrzava se proces debalansiranja usvojenog modela 5+5+5: petoprocenti rast, petoprocentna inflacija, petoprocentni deficit tekućeg balansa. Jasno je da je resurs makroekonomskih manipulacija koji koristi Centralna banka zemlje za očuvanje tempa rasta ekonomije iscrpljen. Kao i mogućnosti vlade da deluje preko poreske politike. Šta više, permanentne krize u svetskoj ekonomiji počele su da rasturaju globalni sistem i stimulišu formiranje kontura novih nacionalnih ekonomija, što je povezano sa reformama.
Ne odlučuju se sve države na njih. A Turska se odlučila. Premijer Ahmet Davutoglu je objavio da je njegova vlada razradila i da nemerava da sprovodi sveopšti plan ekonomskih reformi, kako bi se stupilo u novu fazu ekonomskog razvoja. Plan se sastoji od 9 paketa, obuhvata 25 prioritetnih sfera reformisanja. Prvi projekat reformisanja je usmeren na povećanje proizvodnjih kapaceiteta realnih sektora ekonomije, smanjenje zavisnosti ekonomije od uvoza u cilju daljeg smanjenja deficita Turske po tekućim računima. Davutoglu je nazvao reforme planirane u nardedne 4 godine najvažnijim strukturnim ekonomskim promenama u istoriji Turske. U slučaju početka njihove uspešne realizacije do 2018. godine nacionalni bruto proizvod Turske će skočiti sa aktuelnih 820 milijardi dolara do 1,3 triliona dolara, deficit po tekućim računima će pasti sa 7,9% nacionalnog bruto proizvoda do 5,2%, nezaposlenost sa 9,8% će pasti do 7%.
Ali jedna je stvar slikati sve na papiru, druga je ovaplotiti u realnosti. To zavisi kako od međunarodnih konjukturnih faktora, tako i od situacije koja se sustiče na Bliskom Istoku. Između ostalog, ekonomske reforme započete u Turskoj 2004. godine, ispostavile su se uspešnim, što je omogućilo da se bitno uveća tempo rasta, poveća stabilnost ekonomije.
Kako će biti sada, videćemo. Prezentacija novog ekonomskog kursa Turske treba da bude održana u vreme samita G-20 u Istambulu naredne godine. Od tog trenutka i započinje odbrojavanje novog „ekonomskog vremena“ zemlje.
Sergej Tarikov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: Flickr.com/CyberMacs/cc-by-nc-sa 3.0/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















