Vaspitni proces za evropske dužnike
„Radna poseta“ – tako se skromno naziva u zvaničnim saopštenjima putovanje u Helsinki predsednika ES. Ipak, probleme koje treba da rešava Herman Van Rompej sa vlastima Finske su veoma ozbiljni. Upravo stav Finske koči odluku da se Grčkoj izdvoji još jedna tranša finansijske pomoći. Glavni cilj putovanja predsednika Evrope je promena te odluke finskih vlasti.
Tranša od 109 milijardi evra u okviru drugog paketa pomoći Grčkoj mora da bude odobrena od strane svih 17 članica EU. Red je na Finsku koja razmišlja ovako: Atina mora da da garancije za kredit. Evropski političari us razmatrali ovo pitanje prošlog petka, ipak nisu uspeli da ubede Finsku. Pregovori će se nastaviti sredinom septembra. Za to vreme Grčka mora da završi „tehnički rad“ na budžetu za 2012.godinu i na programu reformi. Da podsetimo da Helsinki ne može da spreči tranšu od 8 milijardi evra. Sredstva se izdvajaju još iz prvog programa, koji su odobril MMF i EU u maju prošle godine.
Problem dugova se tiče ne samo Grčke. Složna je ekonomska situacija u južnim zemljama EU, među kojima su Španija, Portugalija, sada i Italija. A kočenje pregovora sa Atinom je izazvalo bojazni da će se kriza proširiti. Govorka se da se Grčka sprema da napusti evrozonu. Istina, ne treba u to mnogo verovati, bez finansijske pomoći partnera EU grčku očekuje bankrot 2012.godine. Osim toga ni EU ne želi da je napuste problematične zemlje, smatra šef Centra ekonomskih istraživanja Vasilij Koltašov:
Pomoć zemljama sa velikim dugovima – a ti dugovi se uvećavaju, i pored stroge budžetske štednje – faktički radi u interesima evropskog bankarskog kapitala. Odnosno, vlada EU pomaže ne toliko Grčkoj, koliko bankama. I upravo ta situacija izaziva protest grčkog društva.
Naravno, nezadovoljstvo naroda su izazvale i mere na koje je bila primorana grčka vlada da bi sačuvala ekonomiju. Stroga kontrola je jedini metod u ovoj situaciji, ubeđena je šef katedre za evropsku integraciju MGIMO Olga Butorina:
Jedina moguća varijanta razvoja događaja je jačanje kontrole toga kako država koja dobija finansijsku pomoć troši ta sredstva. Drugo – kako se sprovode strukturne reforme. Pod tim se podrazumeva: smanjivanje penzija, produžetak penzijskog uzrasta, smanjenje rashoda za državni aparat.
Finansijska pomoć dužnicima je privremena mera, govore eksperi. U takvom stanju problematične države mogu da drže balans na granici provalije samo neko vreme. Možda godinu, ili nešto više. Ali to daje mogućnost problematičnim zemljama da se nauče da porede prihode i rashode. Ostaje da se nadamo da će Brisel uspeti da dovede vaspitni proces do logičnog završetka.
- Izvor
- Golos Rossii, © kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















