Strasti oko Irana i dalje plamte
Referat IAEA u kojem se kaže da je Iran do 2003. godine radio na stvaranju nuklearnog oružja i da možda nije ni prestao s ovim radovima izvazvao je nemir u celom svetu. U medijima su se već pojavile vesti o tome da Izrael može naneti udarce nuklearnim objektima Irana krajem ove ili početkom iduće godine. Ovo su danas saopštile britanske novine „Dejli mejl“. I pre objavljivanja referata IAEA pojavile su se informacije o tome da premijer-ministar Izraela Benjamin Netanjahu navodno pokušava da dobije podršku većine ključnih ministara za eventualnu vojnu operaciju protiv Irana.
U ovoj situaciji svetski stručnjaci počinju da računaju eventualnu štetu izraelskog vojnog udara po nukleranim objektima Irana. Pritom se ne radi o žrtvama među mirnim stanovništvom koje se u sličnim situacijama nikad ne mogu izbeći. Na dnevnom redu je samo jedno pitanje – cena nafte.
Analitičari su već izračunali da će u slučaju vojnog sukoba između Izraela i Irana vrednost „crnog zlata“ do marta 2010. godine dostići cifru od 200 dolara po barelu, a neki skeptici insistiraju i na ceni od čitavih 290 dolara po barelu. Pritom već danas, dok se još samo razmatraju pretpostavke o tome da Iran poseduje nuklearno oružje, a da izraelska vojska namerava da ga uništi, vrednost barela nafte marke „Brend“ dostigla je iznos od 115 dolara. I to bez obzira na to što se Iran ne nalazi među zemljama-liderima u eksploataciji ove ugljovodoničke sirovine, kaže ruski stručnjak Denis Borisov. Danas ova zemlja eksploatiše oko 4 miliona barela dnevno, od čega 2 miliona izvozi. To je jedva nešto više od 2% ukupnog svetskog bilansa. Međutim, Iran ima drugu prednost, dodaje stručnjak:
Zemlja kontroliše Ormuski moreuz – kapiju Persijskog zaliva. A sva nafta koja se vadi u ovom regionu i koja prolazi kroz Persijski zaliv može se proceniti na oko 15-20 miliona barela na dan. Dakle, ako ova količina ne dospe na tržište, to zaista može dovesti do ozbiljnog kolapsa i deficita nafte na svetskom tržištu. Očigledno je da će ovo izazvati nagli skok cena nafte. Međutim, pritom ipak nije do kraja jasno kako će se razvijati situacija u vezi s Iranom. I što je glavno – da li će doći do vojne intervencije od strane SAD ili Izraela. Na primeru iransko-iračkog rata možemo se setiti da su se tada čak preduzimali pokušaji da se organizuju tankerski ratovi. Međutim, veći, globalni razvoj ovakvi poduhvati nisu dobili. Zasad možemo konstatovati samo jedno: ako počnu ratna dejstva to može dovesti do naglog mešetarskog porasta cena nafte. A dalje će učesnici na tržištu ocenjivati eventualne posledice.
Pritom ne treba ostaviti van zagrada svu aktuelnu situaciju u svetskoj ekonomiji. Niko ne sumnja u to da cenu nafte od preko 150 dolara neće izdržati ni američka ekonomija, ni evropska, posebno sad kad postoje ogromni dužnički problemi.
Međutim, svetsku zajednicu ne plaši samo eventualni rat između Izraela i Irana. U štampi su se pojavile informacije s pozivanjem na izvore u britanskoj vladi da će se u slučaju da se kod Irana pojavi atomska bomba, na njegov primer ugledati Turska i Saudijska Arabija. I tada će se na svetskoj karti pojaviti moćan nuklearni lobi na Bliskom i Srednjem Istoku. A ujedno će doći do novih sukoba, čiji je scenario teško prognozirati.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
- Povezane teme
- Izrael
- Iran
- nafta
- cene
- geopolitika
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















